NISU ZABORAVLJENI Hodočašće u čast hrvatskim herojima obrane od Turaka, Ferhat-paša bio osobno ganut njihovom obranom

Mimohod i misno slavlje u spomen na 444. obljetnicu herojske obrane hrvatskih ognjišta i kaštela Gvozdansko od osmanlijske opsade te slavne pogibije branitelja te utvrde 13. siječnja 1578. godine, održani su u nedjelju. 

U osvit zore 13. siječnja 1578. Ferhat-paša zapovjedio je svoj svojoj vojsci da krene na juriš prema utvrdi zametenoj snijegom. Kad su Turci prišli gradu ni puška nije planula, a na bedemima su stajali nepomični stražari s oružjem u rukama. Kad su Turci provalili gradska vrata, u gradu su našli samo nepomična tijela hrvatskih junaka, muškaraca, žena i djece, bez hrane, vode ili drva za ogrjev. Taj prizor ganuo je mnoge turske zapovjednike, a osobito Ferhat-pašu, te je paša odredio da se u čast svih branitelja Gvozdanskog, koje nije pobijedio, pronađe katolički svećenik te da se mrtvi branitelji pokopaju na kršćanski način uz vojne počasti. Osim toga, preostalu šačicu malobrojnih stanovnika cijelog tog kraja oslobodio je od teških poreza i nameta kakve su imali drugi zauzeti krajevi, jedino su trebali izdvajati 400 dukata danka godišnje za obranu.

Više stotina hodočasnika pristiglih iz cijele Hrvatske sudjelovalo je na mimohodu u čast hrvatskim junacima Gvozdanskog sve do spomen-križa, gdje je molitvu za duše svih branitelja i žrtava Gvozdanskog iz 1578., 1941. i 1991. godine predmolio sisački biskup Vlado Košić, a misno slavlje predvodio je varaždinski biskup Bože Radoš, izvijestila je Biskupija.

Vijence i svijeće kod križa položili su predstavnici vlasti, braniteljskih udruga te predstavnici kulturnih i povijesnih udruga. Na kraju ispred samog kaštela Gvozdansko u čast žrtava zapaljen je “Plamen slobode”.

"Misno slavlje u sklopu hodočasničkog spomen-pohoda predvodio je varaždinski biskup Bože Radoš u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem, generalnim vikarom biskupije mons. Markom Cvitkušićem i domaćim župnikom Stjepanom Filipcem, a služio je đakon Marin Mlađenović", javlja Hina.

Biskup Košić uvodno je poručio kako su ova komemoracija i misa tu da bi zahvalili, molili i sjetili se, ne samo branitelja Gvozdanskog, nego svih onih koji su pali za domovinu, dok je biskup Radoš u propovijedi naglasio da se s tog mjesta nemira, gdje su tolike nevine žrtve pale zbog ljudske mržnje i nasilja, želi poslati poruka mira.

“Ovdje na ovom svetom mjestu Bog želi oprati sve naše osjećaje da ostane samo jedan osjećaj, a to je ljubav. Da ostane u nama ljubav Božja jer samo ljubav može ići preko granica. Sve će se zaustaviti na granici ovog života, a jedino ljubav može prijeći preko svake granice”, rekao je biskup.

Dodao je kako danas Crkva slavi Isusovo krštenje te kako nema ljepše svetkovine koja bi mogla dočarati i vratiti u sjećanje ono što je bilo, ali i trenutak u kojem se nalazimo te poslati poruku života ovog blagdana.

Radoš je rekao kako su se sigurno i branitelji ove utvrde prije 444. godine pitali gdje je Bog i hoće li se otvoriti nebo, a izrazio je uvjerenje kako je Bog primio njihovu žrtvu.

Dodao je kako Bog želi kazati da budemo jaki i snažni, da vjerujemo u Božju ljubav jer on ima svoj put građenja mira ljubavi i snage, dok u vrijeme mira Bog govori kako ne trebamo sanjati o ratovima i obrani, nego stvarati ozračje u kojem će se mir širiti.

Uz hodočasnike, slavlju su nazočili i izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra branitelja general Josip Lucić, sisačko-moslavački župan Ivan Celjak, članovi Hrvatskog generalskog zbora te predstavnici brojnih udruga proisteklih iz Domovinskog rata kao i raznih povijesnih udruga.