Nino Raspudić Ne možete držati lupu nad osamnaestogodišnjim Hasanbegovićem, a ne vidjeti Mesića koji je veličao ustaštvo
Raspudić je istaknuo kako je loše stanje u hrvatskim medijima prisutno na svim razinama. Što se tiče javnih medija, temelj loše situacije je u zakonu o izboru ravnatelja HRT-a, donesen od strane prošle vlasti, koji omogućuje izravno miješanje politike u javnu televiziju „pa se sada raspravlja je li veći fašizam to što je za vrijeme prošle vlasti smijenjeno 40 urednika ili što su dolaskom novog ravnatelja takošer smijenjeni neki urednici."
Da ni u komercijalnim medijima situacija zbog sprege ideologije i financijskih interesa nije znatno bolja Raspudić je ustvrdio podsjetivši na brzo prešućeni transkript razgovora između Ive Pukanića i Nine Pavića, koji u javnost izašao nakon Pukanićevog ubojstva „Iz tih transkripata doznajemo kako dvije medijski važne figure usklađuju cijene svojih tjednika, te kako Pukanić pita Pavića ‘Koliko si novaca zadnjih godinu dana dao za Feral', na što Pavić odgovara ‘5,4 milijuna'. Pukanić zatim pita ‘Je li te molio Ivo [Sanader]?', a Pavić odgovara ‘Nije nego Stipe [Mesić]'."
Situacija u neprofitnim medijima, kao trećoj vrsta medija, Raspudić ocijenjuje kao „karikaturalnu". „Govori se o pluralizmu, a novac Ministarstva kulture se dodjeljivao isključivo istomišljenicima. Taj pluralizam sam jednom nazvao ‘pedeset nijansi crvene'. U tri godine 88% sredstava Ministarstva kulture je dodijeljeno za 12% medija koji su se aplicirali na natječaju, godišnje oko milijun eura. U povjerenstvu su uglavnom sjedile iste osobe, od kojih su neki dodjeljivale samima sebi, odnosno medijima s kojima su surađivali. Da su sredstva bila raspodijeljena već i prije natječaja ukazuje činjenica da je 2014. u samo pet dana napravljena recenzija devedeset jednog medija, što bi značilo da je svaki član Povjerenstva najviše dvadeset minuta proveo recenzirajući jedan medij. Dodjeljivalo se i izvan natječaja, tako je bivša ministrica kulture dodijelila sedamdeset tisuća kuna portalu Autograf, za što i kažnjena od Povjerenstva za sukob interesa. Sve to prelazi razinu karikaturalnosti."
„Slična je situacija u Nacionalnoj zakladi za civilno društvo na čijem je čelu Cvjetana Plavša-Matić već petnaest godina, a postoje i drugi koji su tamo već deset godina. To je jedna okoštala struktura u kojoj se gotovo uvijek dodjeljuje istim ljudima. Potrebno je uspostaviti nova pravila i povjerenstva koja će uistinu potaknuti pravi pluralizam.", zaključio je u uvodnom izlaganju Raspudić.
Jedna od tema koja je zauzela prostor u javnosti bilo je ukidanje emisije Montirani proces, što je Borna Sor kroz svoje izlaganje protumačio kao utjecaj politike na HRT. Na taj je komentar iz publike reagirao Hrvoje Juvančić, režiser dokumentarnih filmova sa HRT-a, upitavši Bornu Sora ne misli li da je razlog ukidanja emisije u tjednom trošku od 260 000 kn koliko je HRT koštala jedna epizoda. Na raspravu o Montiranom procesu nadovezao se i Raspudić ustvrdivši da autore emisije nitko nije kaznio, te da mogu svoju emisiju iznijeti na tržište komercijalnog prostora i tamo je ponuditi da ju otkupi tko god to želi. Posebno je pitanje zašto potrebe za satiričkim emisijama na javnoj televiziji nije bilo dok je SDP bio na vlasti, nego je pokrenuta tek kada je došla nova vlast.
Urša Raukar, koja je u javnosti ostala zapamćena po nedavnom „plaču" na Markovom trgu i povlačenju zastupnika za rukav dok im je tumačila „tko je Zlatko Hasanbegović" istaknula je kako je značajan udar na medije nastao dolaskom ministra Hasanbegovića, kojega je ocijenila kao predstavnika „izrazito ekstremističke ideologije" postavljenog s određenom nakanom, nakon čega ju je g. Juvančić podsjetio da je i ona devedesetih izvodila pjesmu Lili Marlene, koja je bila omiljena među nacističkim trupama.
„Zlatko Hasanbegović se nije sam postavio, netko ga je odabrao, a to je Tomislav Karamarko. Hasanbegović vjeruje u svoju ideologiju dok ih Karamarko u dvadeset godina promijenio nekoliko. On je postavljen s ciljem da počisti medije, civilnu scenu i nezavisnu kulturu.", nastavila je Raukar.
Složila se kako stvari nisu funkcionirale niti za vrijeme prošlog ministarstva kulture, iako tada nije prosvjedovala, no ne smatra to dovoljnim razlogom za poteze koje je ministar Hasanbegović povukao raspuštanjem Povjerenstva za neprofitne medije.
„Slažem se s prof. Raspudićem da je povjerenstvo trebalo raspoređivati novce po boljim kriterijima, ali ukidanje Povjerenstva je udar na demokraciju. Neprofitni mediji su jedini garant pluralnosti i razvoja demokracije", izjavila je Urša Raukar.
Raspudić je osvrnuvši se na pitanje pluralnosti ustvrdio kako se kod nas ona dosad tumačila isključivo kao pravo manjine da nameće svoje mišljenje, istaknuvši primjer referenduma o braku u kojemu su i predsjednik i premjer, i velika većina profitnih i neprofitnih medija bili oštro na jednoj strani, a dvije trećine naroda na drugoj. Na tom se konkretnom primjeru, po njegovim riječima, pokazalo koliko se kod nas u stvarnosti drži do pluralizma. S druge strane, današnja vlast koja ima vrlo krhku većinu medijski se želi prikazati kao da imamo strašni totalitarni sustav u kojem se ide u zatvor zbog drugačijeg mišljenja.
Kao jedan od ključnih elementa za razvoj pluralnog društva Raspudić vidi dosljednost u kriterijima koje primjenjujemo prema sudionicima na političkoj sceni: „Ne može se sada izazivati medijsku histeriju, a puno grublje stvari koje su se ranije događale prešutjeti, ne možemo držati lupu nad osamnaestogodišnjim Hasanbegovićem, a ne vidjeti Mesića koji je sa šezdeset godina davao ustaške izjave, koji sada u Jasenovcu istjeruje ustaške duhove."
Izvor: narod.hr
Vezani članci