NAJVEĆI POREZNI DUŽNICI U HRVATSKOJ Najveći pojedinačni dug iznosi 66 milijuna eura, na listi brojna poznata imena
Na najnovijem popisu poreznih dužnika Porezne uprave našlo se oko 28 tisuća građana, 1400 tvrtki i oko 4000 obrtnika čiji dugovi sežu od 66,8 milijuna eura, u slučaju najvećeg dužnika među građanima, do 2000 eura, što je najmanji iznos duga potreban za ulazak na listu, piše Jutarnji
Radi se o dugovima za porez na dodanu vrijednost, porez na dobit, porez na dohodak i prirez, porez na promet nekretnina, doprinose za obvezna osiguranja, trošarine, posebne poreze, iznose na ime naknade za koncesiju te carine. Za svaku županiju i Grad Zagreb Porezna uprava napravila je tri liste i za svaku listu odredila prag duga za ulazak na listu.
Obrti dužnici
Prag za ulazak na listu najvećih dužnika građana koji imaju registrirani obrt ili su porezni obveznici za PDV na temelju neke druge djelatnosti je 13.278 eura i taj je kriterij, primjerice, u Zagrebu zadovoljilo 880 građana. Vodeći na listi na razini države s dugom po 19,4 milijuna eura su Krunoslav Katalenić (48) i Andrej Peras (35).U Zagrebu je prvi na listi Nedim Jenčiragić (56) s dugom od 2,4 milijuna eura, drugi je Vlado Rožić (64) od kojeg Porezna potražuje 2,3 milijuna eura, a treći je Josip Tadić (36) s dugom od 1,6 milijuna eura.
Porezna uprava u Zagrebu još 54 dužnika tereti za dug veći od 100 tisuća eura. Među ostalima, više od 100 tisuća eura za poreze i ostala davanja državi duguju poznati zagrebački ugostitelj Zlatko Puntijar (63), odvjetnik Miroslav Plišo (67), nogometaš Kristijan Lovrić (28) i bivši prvotimac zagrebačkog Dinama Dino Drpić (43).Više od 50 tisuća eura dužni su, među ostalima, poduzetnik Zdravko Pašalić i umirovljeni portugalski nogometni internacionalac koji je jedno vrijeme nosio dres Dinama Paulo Machado (38), a za više od 40 tisuća eura poreznici terete, uz ostale, profesionalne nogometaše Lirima Kastratija i Luku Menala.
Tvrtke dužnici
Drugi popis dužnika Porezne uprave odnosi se na tvrtke, ustanove, udruge i druge pravne osobe, a prag za ulazak na listu je 39.816 eura duga. Za najveći porezni dug u državi od 38 milijuna eura Porezna, među poduzećima, tereti tvrtku D.M.G.S. Trade Desk j.d.o.o. sa sjedištem u Rijeci. Riječ je o tvrtki koja se bavi trgovinom metalima i energentima, u blokadi je već 457 dana, u prošloj godini nije imala prihoda, dok je u 2022. uprihodila tri tisuće eura.Najveći dužnik među pravnim osobama u Zagrebu s dugom od 28,8 milijuna eura je tvrtka Ma.Di.trading&consulting d.o.o. U prošloj godini Ma.Di.trading&consulting ostvario je prihod od 7,8 tisuća eura, ima jednog zaposlenog, a kao odgovorna osoba u sudskom registru naveden je Pasquale Fernicola. Druga na listi dužnika tvrtki u Zagrebu je Damex Gradnja u stečaju s dugom od 24,8 milijuna eura, a treća Tvornica duhana Udbina u stečaju koju poreznici terete za 22,5 milijuna eura duga.
Više od milijun eura među pravnim osobama duguju, među ostalima, splitsko brodogradilište Brodosplit d.d. u vlasništvu poduzetnika Tomislava Debeljaka i Dalmacijavino u stečaju.
Građani dužnici
Prva na listi najvećih dužnika namijenjenoj građanima je Gordana Dobrijević (53) s dugom od 66,8 milijuna eura, druga je Mara Dobrijević (76) od koje Porezna potražuje 38,1 milijun eura, a treći je Antonio Cibelli (56) s dugom od 28,7 milijuna eura. Cibelli je i prvi na popisu građana dužnika u Zagrebu koji, inače, obuhvaća 6105 osoba, a prag za ulazak na listu je dug od 1990 eura. Iza Cibellija su na "zagrebačkoj listi" Josip Maslać (64) i Josip Mrvelj (40) od kojih Porezna potražuje po 22,2 milijuna eura. Više od milijun eura Poreznoj je dužno još 20 Zagrepčana.
U osvrtu na objavljenu listu dužnika Porezna uprava otkriva da je u prvih devet mjeseci ove godine pokrenula 372.728 ovrha i drugih postupaka naplate poreznog duga u ukupnome iznosu od 1,5 milijardi eura, od čega je, prema istome izvoru, naplaćeno 914 milijuna eura.
"U istom razdoblju je putem nadležnog državnog odvjetništva podneseno 2014 prijedloga sudovima za osiguranje ili ovrhu na nekretninama za ukupan iznos poreznog duga od 28,2 milijuna eura. Nakon proteka jedinstvenog zastarnog roka od šest godina, pod uvjetom da je naplata poreznog duga osigurana zalogom ili hipotekom, zastarjelo dugovanje može se namiriti samo iz opterećene stvari", napominje se u priopćenju Porezne uprave.
Poreznici su iznijeli podatke i o istragama koje su u prvih devet mjeseci ove godine poduzeli zbog sumnje na poreznu utaju. Navode da su otvorili 60 istraga zbog sumnji na prikrivenu imovinu i izbjegavanje plaćanja poreza, od čega ih je završeno 26 uz utvrđenih 11 predmeta slučajeva povrede zakona.
"Podnesene su kaznene prijave protiv 20 osoba nadležnim državnim odvjetništvima zbog osnovane sumnje u počinjenje kaznenih djela povrede tuđih prava, prouzročenja stečaja, povrede prava vjerovnika i utaje poreza. Potencijalna imovinska korist ostvarena navedenim kaznenim djelima utvrđena je u iznosu od 2,6 milijuna eura", izvijestila je Porezna uprava.
Vezani članci