Na moru se nude sigurni poslovi, a baza radnika iz BiH sve manja
Od 1. travnja do 1. listopada kreću moji radni dani, s tim da i sad dobivam dio plaće uz osiguranje, piše Večernji list BiH.
Stalni sam sezonski radnik i ne planiram, ako se nešto dramatičnije ne dogodi, mijenjati radnu sredinu", govori nam sezonac koji na Makarskoj rivijeri zarađuje svoj kruh.
Solidne plaće
Ističe da nije uvijek bilo tako, međutim, velik egzodus kvalitetnih radnika prisilio je poslodavce u turističkom sektoru da drukčije razmišljaju. Ipak, njegovi poslodavci imali su sreće jer mnogi još nisu pronašli radnike i tek sada slijedi desant na ovo područje kako bi se popunila nepopunjena radna mjesta.
Tako je Plava laguna objavila da za svoj lanac hotela traži tisuću radnika, od konobara do kuhara. Za kvalificirane konobare plaća je oko 900 do 1000 eura. Ipak, 1000 radnika neće biti lako pronaći jer i u ovoj zemlji kronično nedostaje radnika, a oni koji traže posao u inozemstvu, prije svih misle na Njemačku, Irsku i druge razvijenije zemlje, nego na blisko susjedstvo.
Ranijih godina to nije bio problem, ali sad se događa ono što su Anđelko Akrap i drugi demografi još ranije najavljivali.
- Budući da su danas u hrvatskoj populaciji u BiH gotovo svi demografski pokazatelji i trendovi negativni te potvrđuju ulazak u klasični demografski slom, sve će to imati jednako pogubne posljedica i za Hrvatsku jer je nestankom Hrvata u BiH presušio demografski bazen za revitalizaciju Hrvatske, u koju se desetljećima doseljavalo uglavnom hrvatsko stanovništvo iz BiH - pisali su demografi te je istaknuto da je dobrim dijelom odlazak iz ove zemlje uvjetovan neriješenom političkom situacijom u zemlji.
Njezini taoci su Hrvati, već godinama. Stoga, kad se bolje pogledaju ranije analize poznatih demografa, onda ne iznenađuje što neki kompleksi traže čak tisuću radnika. Nije isključeno da se neće samo gledati radnici iz BiH, već i iz drugih zemalja, a koje su po plaćama i brigi za radnike daleko iza Hrvatske. Prema svemu sudeći, to će biti i problem jer je potrebno vrijeme asimilacije.
Dodatna zarada
- Trošak integracije Hrvata iz BiH Hrvatsku nije koštao ništa. Budući da će zbog povećanog iseljavanja iz Hrvatske na tržištu rada doći do manjka radne snage, sasvim je izvjesno da će Hrvatskoj trebati strani radnici kako bi nadomjestili taj manjak. Integracija takvih radnika na tržište rada, ali i u ostale segmente društva, puno je sporija ako su oni sociokulturno, jezično pa i etnički različiti od domicilnog stanovništva.
Tako, zapravo, sa svakim iseljenim Hrvatom ne samo da se gubi novac uložen u njegovo obrazovanje, nego se i dobiva visok trošak integracije osobe koja će doći na njegovo mjesto - stoji u radu Tade Jurića o suvremenom iseljavanju Hrvata.
Mnogi će se složiti, ako im bude kao sugovorniku s početka teksta, da je najbolja opcija odlazak u Hrvatsku na sezonski rad, ali pod stalnim, cjelogodišnjim ugovorom. Uz siguran posao koji čeka i plaću koju će dobiti dok ne radi, u tom vremenu može i dodatno zaraditi.
Vezani članci