LOVA DO KROVA Hrvatska dobiva više od 800 milijuna eura, evo na koje projekte će utrošiti ogroman dio

Hrvatska će uskoro dobiti više od 800 milijuna eura za početak provedbe projekata iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), najavio je premijer Andrej Plenković nakon susreta s predsjednicom Europske komisije Ursule von der Leyen u petak u Ateni. 

"Očekujemo u sljedećim danima konkretnu odluku o uplaćivanju avansa u iznosu više od 800 milijuna eura za početak provedbe projekata koje smo kandidirali", rekao je Plenković. 

Europska komisija u srpnju je dala zeleno svjetlo za NPOO vrijedan 6,3 milijarde eura koji bi mogao povećati BDP za 2,9 posto i stvoriti 21 tisuću novih radnih mjesta do 2026. godine, javlja Hina.

"Taj program trebao bi omogućiti brži gospodarski oporavak i jasan smjer razvoja, tzv. dvostruke tranzicije i digitalne i zelene", rekao je Plenković.

Hrvatski premijer i šefica EK razgovarali su još o pandemiji covida-19, obnovi od potresa, uvođenju eura u Hrvatskoj i ulasku Hrvatske u Schengen.  

"Predsjednica Komisije je potvrdila da Europska komisija snažno stoji uz ambiciju Hrvatske da početkom 2023. uvede euro kao svoju valutu", rekao je premijer. 

Napomenuo je da je Hrvatska ispunila sve uvjete za ulazak u Schengen i očekuje ostvarenje tog cilja 2022. godine. 

"Komisija nas podržava, želimo dobiti konsenzus i drugih država članica, da taj drugi cilj dublje integracije unutar EU-a ostvarimo iduće godine", rekao je premijer. 

Plenković i Mitsotakis o gospodarskoj suradnji 

Uoči samita EU MED9, premijer se susreo i s domaćinom, grčkim premijerom Kiriakosom Micotakisom. 

Ukupna razmjena Grčke i Hrvatske je u porastu i sada iznosi oko 300 milijuna eura, a premijer ističe da ima još prostora za povećanje gospodarske suradnje. 

"Drago nam je da je grčka tvrtka Avax jedna od onih koje grade pristupne ceste Pelješkom mostu. Na taj način se povećava povjerenje između gospodarskih subjekata", rekao je Plenković.

Dodao je i da bi se idućih mjeseci trebali "obnoviti" razgovori o interesu grčke zrakoplovne kompanije Aegean za strateško partnerstvo s Croatia Airlinesom. 

Hrvatska je zahvalna Grčkoj na pomoći nakon potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji, dok Grčka cijeni slanje kanadera i potporu u borbi s požarima ovog ljeta, dodao je Plenković.

"Naša ekipa ondje je bila sedam dana. Oni to izrazito cijene, u ovom najvećem požaru koji su imali zadnjih godina."

Kako pak doznaje Jutarnji list ogromnu svotu od 6,1 milijardu kuna država će razdijeliti na pet velikih projekata koji su u visokoj fazi dovršetka projektne dokumentacije i koji mogu relativno brzo započeti ili su neki od njih već započeli.

Riječ je, kako se doznaje, ponajprije o projektu "Istraživanje, razvoj i proizvodnja vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture" na temelju kojeg je Mati Rimcu odobreno gotovo 1,5 milijardi kuna.

Prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, projekt bi se trebao razvijati do ožujka 2026. Rimac, kako smo pisali, planira razviti novi ekosustav urbane mobilnosti integriran s javnim gradskim prijevozom u Zagrebu, i to razvijanjem električnog vozila pete razine autonomije koje je sposobno voziti bez vozača. Ukupna investicija procjenjuje se na više od 3,4 milijarde kuna, projekt je trenutačno u fazi razvoja autonomnog vozila, dovršen je i prototip, a serijska proizvodnja flote od 700 vozila koja bi mogla zamijeniti velik broj taksija, a koja će se financirati sredstvima tvrtke, planira se od 2024. Razvoj i gradnja infrastrukture planira se za sljedeću godinu, a sve bi bilo spremno za testiranje 2023. Integracija s multimodalnim terminalom u Zagrebu planira se za 2024. godinu.

Vodoopskrbna mreža

Drugi veliki projekt koji je spreman za financiranje iz avansa Fonda za oporavak jest gradnja vodoopskrbne mreže, od toga 3 milijarde kuna otpada na kanalizaciju, a milijardu kuna na vodoopsrkbu.

Država prvi veliki novac iz Fonda želi potrošiti i na projekt dekarbonizacije zgrada, ukupno vrijedan malo manje od 6 milijardi kuna, a od toga je za realizaciju najspremniji dio oko energetske obnove zgrada vrijedan milijardu kuna. Najveći dio novca, gotovo 4,5 milijardi kuna, trebao bi otići na energetsku obnovu zgrada nakon potresa, ali budući da se zna kako obnova napreduje, ne treba očekivati da će se to početi realizirati tako brzo.

Tu je i projekt "Digitalna tranzicija društva i gospodarstva", vrijedan 3 milijarde kuna, a za financiranje je spreman dio oko razvoja širokopojasne 5G mreže.

Kao peti veliki projekt koji bi brzo mogao biti realiziran spominje se i obnova, gradnja i opremanje vrtića i škola, čija je ukupna vrijednost malo više od 4 milijarde kuna, a od čega 1,6 milijardi kuna otpada na vrtiće i oni se već grade, za osnovne škole, s ciljem uvođenja jednosmjenske i cjelodnevne nastave, 2,3 milijarde kuna i za srednje škole malo manje od 600 milijuna kuna. Iduće godine, pojašnjava nam posebni savjetnik premijera za gospodarstvo Zvonimir Savić, trebali bi biti dostupni i financijski instrumenti za poduzetnike vrijedni 5,5 milijardi kuna.

"Treba neko vrijeme da se ti modeli osmisle, a nismo mogli ništa planirati dok nam nije odobren Plan. To će sada ići relativno brzo kada HBOR i Hamag razrade modele, očekujem da će iduće godine biti dostupni", kaže Savić.

Daljnje isplate

Hrvatskoj je ukupno na raspolaganju 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava kroz Plan koji obuhvaća 76 reformi i 146 projekata koje je RH dužna provesti do kraja kolovoza 2026. To predstavlja 12 posto hrvatskog BDP-a, a do sredine 2023. trebali bismo povući gotovo polovicu ukupne omotnice. Nakon avansa, slijedi povlačenje sredstava na proljeće iduće godine, za što RH mora ispuniti 34 indikatora, a isplate onda idu dvaput godišnje. Indikatori su zakonski, reformski, ili natječaji ili ugovori za projekte, strategije...

"Na kraju godine Ministarstvo financija radi izvješće o ispunjenim indikatorima, koje se šalje Komisiji, što je temelj za isplatu, i tako svakih šest mjeseci", pojašnjava Savić.

Ministar Zdravko Marić zadužen za provedbu i kontrolu NPOO-a

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić bit će glavni čovjek zadužen za provedbu i kontrolu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Vlada je, naime, na posljednjoj sjednici izmijenila Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva, kojom je osnovan poseban Sektor za koordinaciju praćenja provedbe NPOO-a s predviđenih 30 sistematiziranih djelatnika.

"Aktivnosti u vezi ustrojstva organizacijske jedinice unutar Ministarstva za poslove koordinacije praćenja provedbe NPOO-a u završnoj su fazi. Tijekom listopada ove godine bit će osigurana puna funkcionalnost Sektora. Navedeni Sektor bit će središnje koordinacijsko tijelo koje će biti zaduženo za cjelokupnu koordinaciju i praćenje provedbe NPOO-a uz praćenje ispunjenja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti", odgovorili su u Ministarstvu.

To je ujedno i jedan od indikatora koje Hrvatska mora ispuniti kako bi počela dobivati novac iz EU namijenjen oporavku nakon pandemije.

U Sektoru se ustrojavaju i dvije službe za praćenje provedbe aktivnosti i za izvještavanje i analizu provedbe plana. Time je Marić zapravo dobio zadatak da "potiče pravovremene provedbe reformi i ulaganja", odnosno da "stisne" kolege ministre ako budu "štekali" i da "otklanja prepreke i ubrzava procese provedbe". Sektor će i pisati izvješća za Vladu i Komisiju te rješavati probleme nastale tijekom provedbe.

"Sredstva iz NPOO-a bit će usmjerena na 76 reformi i 146 ulaganja koja će se koristiti prema dinamici provedbe i koja su usklađena s ključnim i strateškim dokumentima i prihvatljiva u okviru same Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost", kažu u Ministarstvu.

Riječ je o dokumentima poput Nacionalne razvojne strategije do 2030., programa Vlade za ovo mandatno razdoblje, Nacionalnog programa reformi, Posebnih preporuka Vijeća EU (2019. i 2020.) te Akcijskog plana za sudjelovanje Hrvatske u tečajnom mehanizmu.

"Potonje je važno zbog naše ambicije za ulazak u eurozonu, i to je razlog više zašto smo htjeli imati snažan plan", kažu.