Jesmo li se borili za ovakvu ..?

Postali smo duboko ekonomski polarizirana zemlja, a jaz između bogatih i siromašnjih sve je veći. Pokazuje to i činjenica da se u proteklih šest godina u Hrvatskoj povećao broj ljudi čije bogatstvo prelazi 30 milijuna dolara, odnosno 167 milijuna kuna i sada ih je oko 250, podaci su iz izvješća "The Wealth Report 2014", koje je objavio Knight Frank, vodeća svjetska konzultantska kuća za pitanja imovine, sa sjedištem u Londonu. Prije deset godina u Hrvatskoj ih je bilo 128, a procjena je da će ih do 2023. biti čak 293, unatoč slabim gospodarskim izgledima zemlje. U imovinu multimilijunaša Knight Frank ubraja kuće za stanovanje, nekretnine, dionice i druge vrijednosne papire, umjetničke kolekcije, zlato, jahte, vino, satove i ostale predmete putem kojih najbogatiji nastoje sačuvati i uvećati imetak.

Istovremeno, ona siromašna strana Hrvatske koju prema Eurostatu čini 21 posto njenih građana, dakle oko 850.000, već godinama nema problema s kućama, stanovima i zlatom. Nekretnine su im uzele banke, jer nisu mogli vraćati dugove, a obiteljsko su zlato prodali da bi nahranili sebe i djecu. Prema istraživanju Europske komisije Hrvatska je uz Bugarsku i Grčku najsiromašnija u EU - u našoj je zemlji od 1000 građana njih 209 siromašno. Siromašnima se smatraju samci koji mjesečno raspolažu s manje od 2100 kuna, ili primjerice bračni par s dvoje djece čiji je mjesečni budžet manji od 4221 kune. Kada bi se iz računice isključili socijalna pomoć i naknada za nezaposlene koje isplaćuje država, u Hrvatskoj bi siromašno bilo čak trideset posto građana!
- U našoj zemlji odavno nije dovoljno biti zaposlen da bi mogao normalno živjeti. Posljednja četiri mjeseca, pet dana tjedno odlazim na posao i radim osam sati, kao i posljednjih pet godina. No, razlika je u tome što četiri mjeseca nisam dobio plaću. Ružno je to reći, ali, srećom, nemam suprugu i djecu, jer da ih imam - oni bi gladovali. Posudio sam 1500 kuna da mi ponovno uključe struju, kako ću novac vratiti - ne znam. Ako ništa drugo, smršavio sam šest kilograma posljednjih mjeseci - kaže nam jedan mladi slavonski grafički dizajner.

Njegove riječi potvrđuje i statistika, naime, petina od 800 tisuća mladih u Hrvatskoj u povećanom je riziku od siromaštva, njih je, dakle, oko 150.000. Ipak, jasno je da je najugroženija populacija ona koja svakodnevno lista oglasnike i čita rijetke ponude za posao na zavodu za zapošljavanje. Njih je sada oko 296 tisuća. Dugo ih nije bilo toliko "malo", no brzo će se brojka ponovno približiti 350.000 kada se koncem rujna i u listopadu s Jadrana počnu vraćati deseci tisuća sezonaca.
Kao jedan od zabrinjavajućih trendova u Hrvatskoj često se ističe ubrzano smanjenje broja stanovnika zemlje zbog izrazito negativnog prirodnog prorasta. Više ljudi umire nego što ih se rađa. Manji broj rođene djece nije ničiji hir, tko još želi na svijet donijeti dijete koje će odmah po rođenju postati socijalni slučaj? Kakav je život pred tom osobom i kakve će mu se mogućnosti otvoriti da se obrazuje i usavršava ako je - gladna? Da je sve više djece siromašno pokazuje i podatak da se njihov broj u samo dvije godine povećao za deset posto te ih je sada u Hrvatskoj oko 45.000.
Onih 250 hrvatskih multimilijunaša raspolaže s najmanje 41 milijardom kuna, s tim da je taj iznos zasigurno i znatno veći.

Da je empatije bogatih prema siromašnima više, koliko bi djece u Hrvatskoj bilo gladno?