Hrvatska potiče iseljavanje Hrvata iz BiH
Hercegovina.info
Naime, građani s dvojnim prebivalištem većinom su radnici u Hrvatskoj koji će se zbog očuvanja radnih mjesta ipak odlučiti za ostanak. Kada tome pridodamo i stradalnike Domovinskog rata koji prava ostvaruju u Hrvatskoj, može se očekivati novi val egzodusa Hrvata iz BiH. Najgora posljedica tog procesa jest što će takvi građani izgubiti pravo glasa na izborima u BiH te će se (ne)moć hrvatske glasačke mašinerije dodatno urušiti. Ako u obzir uzmemo činjenicu da, prema nekim procjenama, u BiH trenutačno živi oko 400.000 Hrvata, jasno je što bi predstavljao “papirnato iseljenje” oko 90.000 ili čak i više Hrvata iz BiH.
U budućnosti bit će donesen i u praksi proveden zakon o popisu stanovništva u BiH, a poznato je kako se na temelju brojnosti pojedinog naroda, koja se utvrđuje službenim popisom stanovništva, određuje i određivat će se udio zaposlenih pripadnika tog naroda u državnim institucijama i javnoj upravi. Zbog svega navedenog Hrvati bi već za nekoliko godina nakon popisa stanovništva mogli postati nacionalna manjina u BiH.
“Ne samo da postoji mogućnost novog iseljavanja, nego će se ono sigurno dogoditi. Ljudi prvo gledaju svoju egzistenciju, što je i razumljivo, tako da će ogroman broj onih koji rade u Hrvatskoj tamo i ostati”, kazala je Ljiljana Lovrić, predsjednica HSS-NHI-ja. Isto tako, istaknula je kako je Hrvatska mnogo uređenija i sređenija zemlja od naše, što je dodatni argument za ostanak. Prema njoj, poseban problem pojavit će se s imovinom koju takvi građani posjeduju u BiH, ali i manjom glasačkom mašinerijom.
“Činjenica koja me najviše žalosti i ljuti jest da su iz zakona izostavljeni Srbi. Hrvatska se na taj način odriče svog naroda, što će imati velike negativne posljedice na Hrvate u BiH”, naglasila je Lovrić.
HDZ BiH pokrenuo je inicijativu za sastanak s predsjednicom Vlade RH Jadrankom Kosor po pitanju ovog zakona zbog mogućih negativnih posljedica za Hrvate u BiH. Oni smatraju kako će se te posljedice ponajprije negativno odraziti za Hrvate koji su izbjegli iz BiH a još im nije osigurana obnova njihovih porušenih domova, tako da postoji velika opasnost da veliki broj njih koji je izvadio osobne iskaznice u BiH od njih odustanu te na taj način trajno isele iz BiH.
“Kada su u pitanju stradalnici Domovinskog rata a koji su svoja prava ostvarili u Hrvatskoj, postoji velika opasnost u njihovu izboru prebivališta. Zanimljivo je kako se u navedenom nacrtu zakona veća prava daju izbjeglim Srbima iz Hrvatske koji neće niti osjetiti negativne posljedice tog zakona te će i dalje zadržati dvojna prebivališta”, priopćeno je iz HDZ-a BiH.
Ivan Musa, predsjednik HKDU-a, smatra kako se radi o složenom pitanju koje Hrvatska približavanjem EU-u mora rješavati.
“Mislim da je to jedan normalan slijed događanja koji, bez obzira na naše htjenje i želje, pogoditi dobar dio Hrvata u BiH. Ipak, u suštini sve ovo ne bi trebalo dovesti do većeg iseljavanja”, navodi Musa. Prema njemu, ovu odluku treba gledati i kroz prizmu raznih socijalnih kategorija koji primaju razne naknade zbog dvojnog prebivališta.
“Upravo je taj aspekt naveo Hrvatsku da djeluje i na tom području”, tvrdi Musa. Kako god se rasprela ova situacija, jasno je kako će Hrvatska sada teško odustati od svojih nauma, za što će, gotovo je sigurno, imati i jednoglasnu potporu oporbe. Kada tome pridodamo približavanje Hrvatske EU-u, što donosi potrebu da se raznorazne zakonske anomalije što prije riješe, a hoće li se to odnositi na pravo glasa Hrvata iz inozemstva na hrvatskim izborima i na dvojno državljanstvo, ostaje da vidimo u budućnosti.
Iseljavanje Hrvata 13 tisuća Hrvata odselilo iz Drvara u Hrvatsku
Da je sličnih primjera bilo i u prošlosti, svjedoči primjer Drvara. U ovom mjestu 1995. živjelo je oko 13.000 Hrvata, da bi ih danas ostalo tek oko 800. Prema mnogima, u tom procesu ključnu ulogu odigrala je upravo Hrvatska, koja je 2000. izašla s projektom naseljavanja mjesta od najvećeg državnog interesa pa je tako veliki broj građana naše zemlje naselio Knin, Benkovac i mnoge druge gradove. Upravo zbog ovakve situacije, mnogi su upozoravali Hrvatsku kako će zbog navedenih procesa područje Drvara, ali i središnje Bosne biti uvelike “očišćeno” od Hrvata. Upućeni su i brojni apeli domaćim, Hrvatskim i međunarodnim institucijama da osiguraju uvijete povratka i opstanka Hrvata u BiH, ali ti procesi teku presporo.
Znakovito je da su izmjene zakona donijete i izglasane nakon predsjedničkih izbora na kojima je HDZ-ov kandidat Andrija Hebrang uvjerljivo izgubio u 11. zbornoj jedinici, u kojoj glavninu birača čine bosanskohercegovački Hrvati. Kako je do sada upravo BiH bila sigurna oaza glasova za HDZ, nije bilo nikakvih problema s dvojnih prebivalištem, ali prvi put kada HDZ gubi izbore, ove se stvari stavljaju na tapetu. Prema mnogima, ovo je samo početak procesa udaljavanja Zagreba od Mostara, a kao idući korak možemo očekivati ukidanja prava glasa Hrvatima iz inozemstva.
(dnevni list)
U budućnosti bit će donesen i u praksi proveden zakon o popisu stanovništva u BiH, a poznato je kako se na temelju brojnosti pojedinog naroda, koja se utvrđuje službenim popisom stanovništva, određuje i određivat će se udio zaposlenih pripadnika tog naroda u državnim institucijama i javnoj upravi. Zbog svega navedenog Hrvati bi već za nekoliko godina nakon popisa stanovništva mogli postati nacionalna manjina u BiH.
“Ne samo da postoji mogućnost novog iseljavanja, nego će se ono sigurno dogoditi. Ljudi prvo gledaju svoju egzistenciju, što je i razumljivo, tako da će ogroman broj onih koji rade u Hrvatskoj tamo i ostati”, kazala je Ljiljana Lovrić, predsjednica HSS-NHI-ja. Isto tako, istaknula je kako je Hrvatska mnogo uređenija i sređenija zemlja od naše, što je dodatni argument za ostanak. Prema njoj, poseban problem pojavit će se s imovinom koju takvi građani posjeduju u BiH, ali i manjom glasačkom mašinerijom.
“Činjenica koja me najviše žalosti i ljuti jest da su iz zakona izostavljeni Srbi. Hrvatska se na taj način odriče svog naroda, što će imati velike negativne posljedice na Hrvate u BiH”, naglasila je Lovrić.
HDZ BiH pokrenuo je inicijativu za sastanak s predsjednicom Vlade RH Jadrankom Kosor po pitanju ovog zakona zbog mogućih negativnih posljedica za Hrvate u BiH. Oni smatraju kako će se te posljedice ponajprije negativno odraziti za Hrvate koji su izbjegli iz BiH a još im nije osigurana obnova njihovih porušenih domova, tako da postoji velika opasnost da veliki broj njih koji je izvadio osobne iskaznice u BiH od njih odustanu te na taj način trajno isele iz BiH.
“Kada su u pitanju stradalnici Domovinskog rata a koji su svoja prava ostvarili u Hrvatskoj, postoji velika opasnost u njihovu izboru prebivališta. Zanimljivo je kako se u navedenom nacrtu zakona veća prava daju izbjeglim Srbima iz Hrvatske koji neće niti osjetiti negativne posljedice tog zakona te će i dalje zadržati dvojna prebivališta”, priopćeno je iz HDZ-a BiH.
Ivan Musa, predsjednik HKDU-a, smatra kako se radi o složenom pitanju koje Hrvatska približavanjem EU-u mora rješavati.
“Mislim da je to jedan normalan slijed događanja koji, bez obzira na naše htjenje i želje, pogoditi dobar dio Hrvata u BiH. Ipak, u suštini sve ovo ne bi trebalo dovesti do većeg iseljavanja”, navodi Musa. Prema njemu, ovu odluku treba gledati i kroz prizmu raznih socijalnih kategorija koji primaju razne naknade zbog dvojnog prebivališta.
“Upravo je taj aspekt naveo Hrvatsku da djeluje i na tom području”, tvrdi Musa. Kako god se rasprela ova situacija, jasno je kako će Hrvatska sada teško odustati od svojih nauma, za što će, gotovo je sigurno, imati i jednoglasnu potporu oporbe. Kada tome pridodamo približavanje Hrvatske EU-u, što donosi potrebu da se raznorazne zakonske anomalije što prije riješe, a hoće li se to odnositi na pravo glasa Hrvata iz inozemstva na hrvatskim izborima i na dvojno državljanstvo, ostaje da vidimo u budućnosti.
Iseljavanje Hrvata 13 tisuća Hrvata odselilo iz Drvara u Hrvatsku
Da je sličnih primjera bilo i u prošlosti, svjedoči primjer Drvara. U ovom mjestu 1995. živjelo je oko 13.000 Hrvata, da bi ih danas ostalo tek oko 800. Prema mnogima, u tom procesu ključnu ulogu odigrala je upravo Hrvatska, koja je 2000. izašla s projektom naseljavanja mjesta od najvećeg državnog interesa pa je tako veliki broj građana naše zemlje naselio Knin, Benkovac i mnoge druge gradove. Upravo zbog ovakve situacije, mnogi su upozoravali Hrvatsku kako će zbog navedenih procesa područje Drvara, ali i središnje Bosne biti uvelike “očišćeno” od Hrvata. Upućeni su i brojni apeli domaćim, Hrvatskim i međunarodnim institucijama da osiguraju uvijete povratka i opstanka Hrvata u BiH, ali ti procesi teku presporo.
Znakovito je da su izmjene zakona donijete i izglasane nakon predsjedničkih izbora na kojima je HDZ-ov kandidat Andrija Hebrang uvjerljivo izgubio u 11. zbornoj jedinici, u kojoj glavninu birača čine bosanskohercegovački Hrvati. Kako je do sada upravo BiH bila sigurna oaza glasova za HDZ, nije bilo nikakvih problema s dvojnih prebivalištem, ali prvi put kada HDZ gubi izbore, ove se stvari stavljaju na tapetu. Prema mnogima, ovo je samo početak procesa udaljavanja Zagreba od Mostara, a kao idući korak možemo očekivati ukidanja prava glasa Hrvatima iz inozemstva.
(dnevni list)
Vezani članci