Hrvatska će ostati bez rakije!

Kako bi omogućila veću konkurentnost malih proizvođača piva, vina i alkoholnih pića, slovenska vlada početkom kolovoza značajno im je snizila trošarine i omogućila jednostavniji postupak pri izvozu.

Privatne mikropivovare u Sloveniji mjesečno proizvedu samo 50 hektolitara piva, što je neznatno u odnosu prema domaćoj industriji piva, koju je lani preuzeo Heineken, i samo kapljica u moru domaće potražnje. No proizvodnja piva najrazličitijih okusa u domaćoj radinosti više nije stvar samo hobija, nego je poslovni trend, a više je slovenskih malih pivovara zbog visokih nameta svoju djelatnost prijavilo u susjednoj Austriji. To je spoznala i slovenska vlada, pa je malim pivovarama početkom kolovoza uobičajene trošarine snizila za 50 posto, kako bi ih potakla na rast i izvoz.

Nova porezna regulativa vrijedi i za male proizvođače rakije i vina, a za pečenje rakije za vlastite i susjedove potrebe Slovenci više neće kao do sada morati prijavljivati kotlove za proizvodnju rakije, nego će plaćati paušalnu taksu prema stvarno proizvedenoj količini. Uz to, malim je vinarima od sada dopušteno prodavati vino u druge članice Europske unije "s odgodom" plaćanja poreza i trošarine, uz jednostavnu prezentaciju vinarskog ili trošarinskog dokumenta u papirnatom ili elektroničkom obliku. Mali proizvođač piva je onaj s proizvodnjom manjom od 20 hektolitara, a mali proizvođač vina onaj čija godišnja proizvodnja ne nadmaši volumenom ekvivalentnu količinu od 150 litara čistog alkohola. Kriteriji za male proizvođače rakije još nisu do kraja precizirani.

Uz tu informaciju iz Slovenije, pogledali smo kakva je situacija s proizvodnjom voćnih rakija u Hrvatskoj, odnosno Slavoniji i Baranji. U razgovorima s nekoliko proizvođača stječe se zaključak kako su previsoke trošarine dovele do toga da su registrirani proizvođači voćnih rakija i likera, koji plaćaju trošarinu i PDV na svoje proizvode, dovedeni u vrlo neugodnu situaciju, a s druge strane buja sivo tržište. Drugim riječima, nered na tržištu bio bi izbjegnut snižavanjem trošarine i inspekcijama.

Zakon o trošarinama, kada govori o "malom proizvođaču jakog alkoholnog pića", podrazumijeva fizičku osobu koja alkoholna pića proizvodi za vlastite potrebe, i to u količini koja ne prelazi 20 litara čistog alkohola godišnje po kućanstvu. Svaka takva osoba dužna je prijaviti nadležnoj carinarnici proizvodnju za vlastite potrebe i registrirati se u registar trošarinskih obveznika, a trošarinu plaća 100 kuna ako je ispekao rakiju u kotlu obujma od 40 do 100 litara, odnosno 200 kuna ako je riječ o većem kotlu. U slučaju da ukupna proizvodnja za vlastite potrebe prijeđe 20 litara čistog alkohola, odnosno 50 litara 40-postotne rakije (16 gradi) godišnje po kućanstvu, mali je proizvođač dužan, uz iznos godišnjeg paušala, platiti i trošarinu od 53 kune po litri čistog alkohola za proizvodnju iznad dopuštenih 20 litara čistog alkohola.

Kada proizvođač koji nastupa na tržištu uza sva ta davanja na litru voćne rakije doda PDV, njezina cijena, uz minimalnu zaradu koju će ostvariti, doseže sto kuna. S druge strane, na crno se litra slične rakije prodaje po 35 ili 40 kuna. Registrirani, legalni, proizvođač, sasvim je jasno, nije konkurentan. I zbog toga se registrirani proizvođači voćnih rakija i likera u Slavoniji i Baranji, koja obiluje voćem i gdje postoji višestoljetna tradicija proizvodnje rakija, mogu izbrojiti na prste ruke. Podaci pokazuju kako se s jednog hektara šljiva može proizvesti oko 1500 litara rakije, a trošarina čini čak 43 posto strukture troškova u njezinoj proizvodnji.

U našem je listu jesenas Davorin Škoflek, dopredsjednik Udruge proizvođača rakije od voća (UPRIV) iz Kneževih Vinograda, izjavio kako se ljudi ne odlučuju na poduzetničko bavljenje proizvodnjom rakije zbog toga što je država utjecala na to da takva proizvodnja bude vrlo skupa. Škoflek je naglasio kako je država male proizvođače strpala u isti koš s velikima te drži da treba sniziti trošarinu. On napominje kako trošarinu mogu "progutati" veliki proizvođači, no ne i oni manji. Naveo je i primjer da odmah nakon proizvodnje desetak litara rakije u svojoj udruzi moraju platiti 200-tinjak kuna državi, bez obzira na to hoće li rakiju prodati ili će ona stajati na skladištu.

Prema podacima Carinske uprave, u Hrvatskoj su 41.653 registrirana mala proizvođača jakog alkoholnog pića, zaključno s 20. svibnja ove godine. Najviše je registriranih malih proizvođača jakih alkoholnih pića na području Područnog carinskog ureda Osijek, odnosno u cijeloj Slavoniji i Baranji - 16.651. U cijeloj zemlji su 37.563 registrirana kotla, najviše ih je na području koje pokriva PCU Zagreb, a u Slavoniji i Baranji - 12.560.

"U 2015. godini uplaćeno je približno pet milijuna kuna trošarine od strane malih proizvođača jakih alkoholnih pića te je izdano više od 1100 prekršajnih naloga i naplaćene novčane kazne u iznosu većem od 300.000 kuna", kažu u Carinskoj upravi.

Goran Đanić

proizvođač voćnih rakija i likera
SIVO TRŽIŠTE JE EKSPLODIRALO

Vlasnik tvrtke koja se bavi proizvodnjom voćnih rakija i likera Goran Đanić iz Podgorača kaže kako apsolutno treba sniziti trošarine na alkoholna pića. "Srbija ima trošarinu na rakiju znatno nižu nego na liker, jer štite svoju proizvodnju rakija. Kod nas je sada velik problem što mnogi ne plaćaju trošarinu i 'ubijaju' nas legalne proizvođače. Više zaradi onaj tko proda litru rakije za 30 kuna na crno nego ja koji je prodam za sto kuna plaćajući sve dadžbine. A moja firma zapošljava 28 ljudi. Sivo tržište je eksplodiralo, posebice na pravcu Zagreb - Jadran. Sada se može vidjeti kako su u prodaji nenormalno porasle količine alkoholnih pića pakirane kao suvenir, obujma do 2,5 decilitara, za koje nisu potrebne trošarinske markice. Tu nema nikakvih kontrola. U susjednim zemljama markice moraju imati sva pakiranja alkoholnih pića", upozorava Đanić. Njegov je stav da bi naplatu poreza, odnosno trošarine na alkoholna pića, trebalo spustiti na lokalnu razinu, odnosno da veći dio tog novca ide lokalnoj samoupravi, a manji državi, kao u Njemačkoj. Drži da bi se u tom slučaju povećala i kontrola i naplata trošarina, čime bi se i uveo red na tržištu. "Cilj je da svi proizvođači plaćaju poreze i da svi budu zadovoljni svojom proizvodnjom", ističe Đanić.
EDUKACIJOM I OCJENJIVANJEM DO PODIZANJA KVALITETE

Proteklih deset godina u organizaciji HGK-a Županijske komore Osijek, Prehrambeno-tehnološkog fakulteta i Općine Semeljci održava se edukacijsko ocjenjivanje kvalitete voćnih rakija i likera. Iz godine u godinu broj natjecatelja i proizvođača se povećava. Ove godine, kaže nam Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu ŽK Osijek, na ocjenjivanje dolazi 311 uzoraka - 222 uzorka voćnih rakija i 89 voćnih likera, i to iz sedam županija. Iz susjedne BiH dolazi 12 uzoraka, što tu manifestaciju čini najsnažnijom po opsegu i brojnosti autohtone tradicijske proizvodnje. Te brojke pokazuju kolika je vrijednost tradicijske proizvodnje voćnih rakija u Slavoniji i Baranji i koliki bi bio potencijal tu proizvodnju usmjeriti na pravi način - prema tržištu.

"Pozvani su svi ljubitelji rakija, a pogotovo sudionici natjecanja s ciljem podizanja kvalitete, jer proizvođači mogu shvatiti u čemu griješe, to ispraviti i samim time podići kvalitetu svog proizvoda, učiniti ga konkurentnim na tržištu alkoholnih pića te dobiti informacije o samom skladištenju i dozrijevanju rakije. Djelatnici Carinske uprave, osim toga, upoznaju proizvođače sa zakonskom regulativom. Plasman i dalje nailazi na određene probleme, ali razvoj kontinentalnog turizma, članstvo u EU i kvaliteta samog proizvoda pod oznakom izvornosti omogućuju dinamiku rasta i pozitivne trendove", naglašava Nad.

glas-slavonije.hr