Građani BiH gube slobodan pristup svojim posjedima u Hrvatskoj?!
Naime, Hrvatska i BiH još uvijek nisu utvrdili konačnu granicu na kopnu, koja se, smatraju stručnjaci, mora raditi u paketu s onom morskom, tako da su iza sebe ostavile mnogo otvorenih pitanja, pogotovo onih koji se tiču olakšavanja života pograničnom stanovništvu i omogućavanju daljnjeg urednog prometa osoba i roba između pograničnih područja. Trenutačno je i dalje na snazi malo spominjani sporazum između BiH i RH o pograničnom prometu i suradnji, no ostaje pitanje što će biti s njim nakon ulaska Hrvatske u EU, odnosno hoće li ljudi koji žive uz granicu izgubiti prijeko potrebnu mogućnost lakog prelaska.
Odmah započeti pregovore
Navedeni sporazum ima za cilj olakšati život pograničnom stanovništvu i omogućiti i urediti promet osoba između pograničnih područja. On trenutačno ima svoju ekonomsku, socijalnu, infrastrukturnu vrijednost i na kraju psihološko značenje, jer život na granici osim svojih prednosti ima i nedostatke koje ovaj sporazum koliko-toliko ublažava.
Da sporazum o pograničnom prometu i suradnji nije samo slovo na papiru, pokazuje i činjenica da, pored ostalog, osobe koje imaju posjed na području druge države, a nemaju u blizini granični prijelaz, mogu ishoditi u postupku rješenje kojim im se dopušta prelazak granice izvan graničnog prijelaza i bez graničnog nadzora zbog korištenja posjeda i sl.
Ljudi upućeni u primjenu posebnih graničnih režima strahuju kako će se, kada RH stekne uvjete za primjenu schengenskog protokola, sigurno pojaviti ozbiljniji problemi jer će i tada BiH biti na nekom početku pregovora o pristupanju EU-u, odnosno još uvijek daleko od ulaska.
Činjenica je da je schengenski protokol neumoljiv u pogledu zaštite od nezakonitog ulaska putnika i roba u EU, tako da RH sa svojom granicom prema BiH, koja je i vanjska granica Unije, mora striktno primjenjivati ovaj protokol i osigurati učinkovitu zaštitu EU granice.
- Moguće je da će biti poteškoća, možda bude nešto od slobodnog prolaza, međutim, sve će to biti jako pooštreno kako bi se spriječio ilegalni prijelaz ljudi i roba. Europa je po ovom pitanju nepopustljiva, kazao je naš sugovornik upućen u ovu problematiku, istaknuvši kako se odmah mora započeti pregovarati s Hrvatskom kako bi se ovaj problem na vrijeme izbjegao.
Niz primjera
Ukoliko se pažljivije analizira granica prema Hrvatskoj, doći će se do spoznaje kako je najosjetljiviji dio onaj koji se pruža od područja Livna pa do Popovog polja, odnosno Trebinja. Na tom dijelu nema većih prirodnih prepreka poput rijeka tako da su česti slučajevi da se "ušeta" u drugu državu, a da toga nitko nije ni svjestan. Kao primjer se može uzeti naselje Gabela Polje u općini Čapljina koje dijeli ulica Marka Marulića sa naseljem u gradu Metković u RH i to je državna granica između BiH i RH. Kada stanovnici naselja izlaze iz svojih kuća, izlaze iz BiH u RH. Drugi primjer je naselje Crnići u općini Čapljina u koje je moguće doći samo iz Pruda u općini Metković. Ovo su tek neki od brojnih primjera pa se postavlja pitanje hoće li se dosadašnja praksa moći nastaviti jednom kada RH započne s primjenom spomenutog protokola. To je ključni problem kojeg treba sada rješavati, a ne čekati da stanovništvo trpi nečiju sporost i nerad jer su to, prije svega, životna, a ne administrativna pitanja, smatraju stručnjaci, ali i ljudi koji žive uz granicu.
Sve ovo ukazuje da konačno određivanje granične crte između BiH i RH mora biti prioritet i mora biti razmatrano cjelovito na moru i kopnu, uz opasku kako glavnu riječ mora voditi struka te uz puno sudjelovanje lokalne zajednice s obje strane granice, pogotovo u spornim pitanjima. Kamo sreće da je BiH već u procesu pregovora s Unijom -tada navedeni problemi i ne bi bili tako veliki, no što je, tu je. Naš sugovornik je zaključio kako tek onda, kada se i konačno utvrdi granična crta i potpiše međunarodni dogovor o razgraničenju, može govoriti o primjeni međunarodnog prava i nastaviti aktivnosti vezane uz pravo i način izlaska u međunarodne vode.
Crna Gora i Srbija
Problemi bi se mogli pojaviti i uz graničnu crtu prema Crnoj Gori, ali i Srbiji. Naime, na tom području zajednički nisu iscrtane nikakve karte graničnog razgraničenja. Međutim, s ovim zemljama se još može čekati neko vrijeme, ali Hrvatska je prioritet, jer se radi o državi koja je praktično već danas dio Europske unije.
Piše: Dario Pušić / Dnevni list
Vezani članci