Dovršena dionica autoceste od Vrgorca do Ploča, no teško da će nastaviti do Dubrovnika

Inženjeri HAC-a i IGH-a temeljito obilaze kompletnu dionicu, koja bi, prema najavama, mogla biti puštena u promet prije Božića.

Riječ je o tri međusobno povezane dionice, Vrgorac-čvor Ploče, čvor Ploče-Karamatići, te čvor Ploče-granica s BiH na Novim Selima. Sada je u tijeku tehnički pregled dionice, koji obavlja povjerenstvo Ministarstva prometa.

S nadzornim inženjerima bila je ekipa "Slobodne Dalmacije", koja je među prvima prošla moderno uređenom autocestom, ukrcavši se na naplatnim kućicama u zaseoku Čarapine pa preko usjeka i vijadukata do sedamnaest kilometara udaljenog Vrgorca, a zatim na Karamatiće, gdje naplatne kućice čekaju prva vozila.

Od Karamatića, Dalmatinu smjenjuje takozvana brza cesta do čvora Čeveljuša u dužini od oko pet kilometara, otkuda će se granati prema Luci Ploče, ali o tom potom. Ulaz u Luku još je u fazi projektne dokumentacije, premda su sredstva osigurana iz kredita Svjetske banke.

Tih spasonosnih dvadesetak kilometara, koji će skratiti putovanje od juga prema sjeveru i obrnuto za šezdesetak minuta, gradilo se gotovo tri godine. Radovi su stajali iz raznoraznih razloga, besparice, ali i afera, koje nisu zaobilazile ni ovo gradilište.

Podsjetimo, nekadašnji predsjednik Vlade Ivo Sanader još 2008. godine otvorio je čvor Čeveljuša, uz obećanje kako će "naredne godine taj dio spojiti s Vrgorcem te autocestu nastaviti prema krajnjem jugu, Dubrovniku".

U međuvremenu je došlo do promjena, Sanadera je naslijedila Jadranka Kosor, koja je s autocestom stala u Vrgorcu. Zatim se vrlo brzo odustalo od Dubrovnika, a započeti posao u zaleđu Ploča dočekao je i premijera Zorana Milanovića.

Opravdanje je bilo kako zbog krize i recesije nema novca, a kada su novci konačno osigurani, nastao je problem s izvođačem radova, splitskim "Konstruktorom", koji je zapao u teškoće, pa se na gradilištima izvodilo samo ono najnužnije, a rokovi su produžavani unedogled.

Ipak, teškoće su prevladane u hodu, a svi radnici, njih više od tisuću, gradili su zahtjevne građevinske objekte. Riječ je o tunelima "Šubir", "Puljani", "Kobiljača" i "Mali Prolog" na spojnoj cesti, te na vijaduktima Veliki Prolog, Otrić Seoci, Brečići-Struga i Kula, čija je vrijednost procijenjena na 2,4 milijarde kuna.

Nije im bilo nimalo lako razlomiti tvrdi dalmatinski kamen i usred ničega provući modernu autocestu. Radilo se po noći i po po danu na zvizdanu od plus 40 stupnjeva.

"Evo, nalazimo se na dionici autoceste od Vrgorca do graničnog prijelaza Nova Sela", pojasnio je glavni inženjer projekta Dalmatine Anto Filipović, koji je naglasio da je počeo tehnički pregled za dio autoceste od čvora Ploče do granice s BiH, a za desetak dana slijedi tehnički pregled ostatka dionice.

Do konca mjeseca trebalo bi završiti tehnički pregled te pribaviti uporabne dozvole, što je preduvjet za puštanje autoceste u promet.

"Dionica ovoga dijela Dalmatine bila je iznimno zahtjevna u građevinskom smislu, poglavito spojna cesta od 5,5 kilometara na kojoj se nalaze tri tunela, dva velika vijadukta, drugim riječima kompletna dionica je u usjeku i nasipu", istaknuo je Filipović.

Dalmatina za sada završava u Neretvi, nažalost ne putuje dalje prema jugu. Do Dubrovnika neće u tako skoroj budućnosti, možda čak ni do 2050. godine, ako je vjerovati resornom ministru prometa Siniši Hajdašu Dončiću.