DAMIR TRUT 'Diplomu u Mostaru nisam kupio na benzinskoj pumpi, tamo sam išao iz jednog razloga'

"Bez veze me se provlači kroz aferu, moja je diploma ispravna. Nisam je kupio, a školarinu za doktorski studij u Mostaru sam platio sam. Ta mi diploma u poslovnom smislu ništa ne znači, ona mi nije bila uvjet za posao, tek osobna satisfakcija", kaže Damir Trut, ravnatelj civilne zaštite MUP-a RH, čije se ime posljednjih dana provlači kroz veliku aferu nezakonitog izdavanja diploma na privatnim sveučilištima u BiH, javlja Jutarni list.

Državna agencija za istrage BiH (SIPA) je, podsjetimo, nakon pretresa obavljenog na 18 lokacija (od toga na šest privatnih fakulteta) među ostalim otkrila 165 tisuća konvertibilnih maraka zbog čega je pod kriminalističkom obradom po zadnjim podacima 11 osoba.

Po dostupnim informacijama, pod istragom je i Univerzitet modernih znanosti CKM Mostar, na kojemu je 2016. doktorirao i ravnatelj civilne zaštite RH. Hrvatska je Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) od 2004. do 2022. priznala 40 diploma s tog sveučilišta. Među njima je i Trutova. Pritom je, po pisanju portala Telegram.hr, u istom razdoblju kod nas nostrificirano 877 diploma sa spornih šest BiH sveučilišta.

Na upit zašto se, nakon što je diplomirao na Sveučilištu u Zagrebu, odlučio doktorirati na privatnom univerzitetu u Mostaru, Trut objašnjava:

"Na taj sam univerzitet išao samo iz jednog razloga, a taj je što je jedini imao doktorski studij civilne zaštite. Takav doktorski studij kod nas ne postoji. To je bila znanstvena nadogradnja za osobnu satisfakciju", objašnjava Damir Trut razlog zbog kojega je upisao mostarski Fakultet prava i sigurnosnih studija, gdje je doktorirao 2016. Pritom tvrdi kako je netočno da je bila riječ o nepriznatom fakultetu. Po njegovim informacijama, studij je imao dopusnicu za rad županije.

"Putovao sam u Mostar, pisao radove, polagao ispite, a nakon što sam doktorirao, diplomu sam nostrificirao u AZVO. I nemojte misliti da sam tamo ikoga znao i to ‘sredio‘. Išao sam kao građanin redovnim putem i to je bilo to, zaključuje i šalje fotografije s obrane doktorata u Mostaru. Uz njih stavlja opis: "S obrane doktorske disertacije. Ozbiljno povjerenstvo, a i moj je rad imao više od 300 stranica. Ovo nije benzinska". Time aludira na izjavu Milanka Kajganića, glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH, da su se u BiH diploma mogla kupiti i na benzinskim pumpama.

Prema pisanju portala inforadar.ba, istraga je utvrdila je da je od 2014. do danas postojala kriminalna grupa koja je izdavala visokoškolske i srednjoškolske diplome bez stvarnog provođenja nastavnog procesa, polaganja ispita, uz retroaktivni upis u obrazovnu dokumentaciju. Isti portal spominje da je grupa imala za cilj "pronalazak kandidata na području BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije".

Na jednoj od privatnih visokoškolskih institucija u BiH koja je pod istragom, a riječ je o Internacionalnom univerzitetu Travnik, diplomirao je Mario Župan, HDZ-ov zastupnik u Skupštini Grada Zagreba i zamjenik ravnatelja zagrebačkog Studentskog centra. I njegova je diploma nostrificirana u Zagrebu. Dokaz o provjeri Županove isprave o stupnju obrazovanja zatražio je u siječnju 2020. ravnatelj SC-a Mirko Bošnjak, a u skladu s naputkom tadašnje ministrice znanosti Blaženke Divjak. Divjak je 2019. od svih institucija u sustavu zatražila provjeru valjanosti diploma. AZVO je SC-u potvrdio da je u studenome 2017. izdao rješenje po kojemu se Mariu Županu priznaje inozemna kvalifikacija magistar ekonomije, izdana na Ekonomskom fakultetu Internacionalnog univerziteta Travnik.

Inače, troškove priznavanja plaća vlasnik diplome, a tada je bila riječ o 400 kuna.

"Tada su, na traženje Ministarstva i sanacijskog vijeća SC-a, provjerene diplome svih zaposlenika, počev od moje, pa nadalje. Provjerena je i diploma Maria Župana", potvrđuje ravnatelj SC-a.

HDZ-ov Mario Župan, kao ni Trut, nije zadovoljan povezivanjem svog imena s aferom u BiH.

"Upisao sam studij u Travniku 2014., dovršio ga 2017., u vrijeme kada nisam bio niti politički angažiran, niti sam radio u državnoj službi. Bio sam poduzetnik i sam plaćao taj studij", kaže Župan. Tražimo ga da opiše uvjete studiranja.

Naime, nije tajna da je za porast broja privatnih visokoškolskih institucija u BiH dijelom zaslužni i oni koji su u tom poslu vidjeli dobru nišu za zaradu (minimalna školarina je 2000 KM). Dio tih studija ne samo da posluje u neodgovarajućim prostornim uvjetima, već nemaju dovoljno kadrova, a sumnja se i da programe izvode po prepisanim kurikulumima drugih sveučilišta, uz ‘posudbu‘ njihovih kadrova. Dakako, i iz Hrvatske.

Župan uvjerava kako studij u Travniku nije takve vrste.

"Termini ispita bili su uglavnom petkom i subotom. Nastava je bila online, uredno smo slušali predavanja. Imam pozitivno iskustvo, a bilo je tu dosta imućnih studenata iz Turske. Osuđujem kupovinu diploma, to je u najmanju ruku neozbiljno prema svima koji redovito studiraju. Na tom sveučilištu svaki je student imao svoj dosje, datume ispita i ništa nelegalno tu nije bilo", tvrdi Župan, sluteći kako ga se dovedi u negativan politički kontekst "zbog posla u zagrebačkoj Skupštini".

Na upit tko ga dovodi u takav kontekst, odgovara kako u to ne želi ulaziti.

Nakon studija u BiH, upisao je privatni studij na zagrebačkom Međunarodnom veleučilištu Libertas. Dvogodišnji diplomski studij Poslovna ekonomija i globalizacija završio je u lipnju 2021.

Predsjednika zagrebačke Gradske skupštine Joška Klisovića, ujedno člana Sveučilišnog savjeta, upitali smo za mišljenje o spornim diplomama.

"Izuzetno mi je stalo da akademska izvrsnost bude prepoznata i da sve diplome koje Hrvatska priznaje imaju podjednaku težinu. Postupak nostrifikacije zato bi morao biti vrlo ozbiljan. Ideja jest da se visoko školstvo i diplome ne mogu kupiti, pri čemu je irelevantno je li riječ o javnoj ili privatnoj instituciji, onoj iz Hrvatske ili inozemstva", kaže Klisović.

No, jasno je da itekako postoje razlike u načinu stjecanja diploma i kvaliteti znanja koje se kriju iza njih, ne samo između pojedinih studija u BiH, Srbiji i Hrvatskoj, već i istorodnih studija unutar iste zemlje. Razlika je, međutim, u tomu što je Hrvatska ipak pokrenula zakonske mehanizme priznavanja i akreditiranja, dok je inicijalni postupak akreditacije institucija u BiH počeo 2012., zbog čega su prve institucije upisane u državni Registar tek krajem 2013.

Do uspostave postupka akreditacije, AZVO je priznavao visokoškolske kvalifikacije iz BiH stečene na onim visokim učilištima koja posjeduju odgovarajuću licencu/dozvolu za rad izdanu od nadležnog tijela BiH.

Jedna od šest privatnih visokoškolskih institucija uključenih u akciju ‘Klaster‘ jest i Panevropski univerzitet "Apeiron" iz Banja Luke. Sastoji se od sedam fakulteta s čak 34 studijska programa. Pritom pojedini osnivači takvih institucija imaju podršku ‘nadležnih tijela‘, u slučaju "Apeirona", riječ je o podršci ministarstva Republike Srbije. Ono (Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo) je u siječnju 2023. Paneuropskom univerzitetu odobrilo sredstva, među ostalim, za sufinanciranje pet znanstvenih časopisa.

Primjera je niz, uključujući međunarodnu potporu i priznanja. Tako je, recimo, bivši rektor Internacionalnog univerziteta u Travniku, akademik Ibrahim Jusufranić, proglašen "Naučnikom godine 2020." za impresivna dostignuća u programu Društvene nauke/ekonomija i biznis. Nagradu mu je dodijelio Međunarodni istraživački centar za dostignuća (IARC) iz Chicaga.

Na stranicama IU Travnik pritom je jasno naglašen cilj razvoja – uspostava suradnje s elitnim fakultetima u Europi i svijetu.

Poveznica s Hrvatskom? Primjerice, još u ožujku 2010. na tom je univerzitetu potpisana suradnja Prometnog fakulteta u Travniku sa zagrebačkim Fakultetom prometnih znanosti. Sporazum omogućava "poboljšanje kvalitete nastave na našem fakultetu uz korištenje najkvalitetnijih kadrova iz Republike Hrvatske koji su potrebni ovom Kantonu".

Dakako, zagrebački fakultet nije jedini, čitav ih je niz, sve do Fakulteta za zaštitu okoliša iz Velenja koji je sličan sporazum potpisao 2020.

Privatna sveučilišta u BiH razvila su široku paletu ponude. Na njima je moguće studirati od spomenutih prometnih znanosti, političkih znanosti, informacijskih tehnologija, medija... Samo na Internacionalnom univerzitetu u Brčkom distriktu moguće je doći do diplome iz područja forenzike, pedagogije, zdravstvene njege, unutarnjih poslova-kriminalistike, cestovnog prometa, naravno i ekonomije i turizma. Pritom položena državna matura nije istaknuta kao uvjet za upis. Ti fakulteti vole javno isticati da su akreditirani, dakako, ukoliko uistinu jesu.

"Glodari, gmazovi, beštije, bestidnici", riječi su kojima građani BiH časte lažne privatnike u obrazovanju.

V.d. rektora Sveučilišta modernih znanosti u Mostaru, Gordan Radić, netom prije objave akcije ‘Klaster‘ je u siječnju izjavio: "(…)Tako smo svjedoci da privatni univerziteti u BiH i dalje doživljavaju različite vrste difamacija i diskreditacija najčešće bez utemeljenja. U Bosni i Hercegovini postoji negdje oko pedeset licenciranih visokoškolskih institucija što privatnih, što javnih. Neke od njih do dan danas nisu predale zahtjev za akreditaciju nadležnoj obrazovnoj vlasti. U tome i jeste problem kada spominjemo imidž privatnih visokoškolskih institucija. Tu postoji određena odgovornost nadležnih obrazovnih vlasti koje izdaju licence visokoškolskim institucijama. Nažalost, uvijek imate onih koji ne žele red, ne žele se ponašati u skladu s pozitivnim zakonskim propisima i koji ne doprinose razvoju ugleda privatnih fakulteta".

Bivša ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak smatra kako otvoreni skandali i istrage oko kupovine diploma u BiH ne smiju proći bez reakcije nadležnih tijela u Hrvatskoj.

"Iako prema zakonu Agencija za znanost i visoko obrazovanje samostalno i neovisno obavlja poslove, Upravno vijeće prema novom Zakonu o osiguranju kvalitete imenuje Vlada, a ne više Sabor kao što je to bilo prije 2022. Dakle, Vlada može neposredno djelovati, jer preko Upravnog vijeća nadzire donošenje i provođenje programa rada Agencije. Tako da može tražiti da se revizija postupaka stavi u plan", napominje Divjak.

Nadalje, nadzor nad zakonitošću rada Agencije provodi Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pa ministar, smatra njegova prethodnica, može tražiti nadzor nad segmentom rada koji se odnosi na priznavanje diploma iz BiH. Jer povod sada za to itekako postoji.

Podsjetimo da je Blaženka Divjak 2020. tražila da se donese zakon o provjeri diploma u RH, nakon što je u sustavu obrazovanja s oko 90.000 zaposlenih otkriveno 70-ak krivotvorina. Time bi se, smatrala je, obvezalo sve državne i javne službe, javna poduzeća, ‘holdinge‘, firme u kojima država ima udio i nadzorne odbore, HGK, Civilnu zaštitu i ostale, da provjere sve diplome.

"Naime, ministar obrazovanja nema nadležnost narediti provjeru izvan sustava obrazovanja i znanosti. Također bi se trebao ustrojiti digitalni registar diploma i drugih isprava o obrazovanju", ističe.

Njezina inicijativa za novim cjelovitim zakonskim rješenjem tada nije naišla na oduševljenje niti u redovima vladajućih, niti u oporbi.

Ministarstvo: Otvorit ćemo digitalni registar diploma

Što je danas s digitalnim registrom diploma? Evo što kaže državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Ivica Šušak:

"Donošenjem novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti stvoren je okvir za digitalni registar diploma na čemu se intenzivno radi. U tijelu je izrada Pravilnika o digitalnom registru diploma što će cijeli postupak oko visokoškolskih javnih isprava učiniti transparentnijim".

Na upit hoće li doći do ponovne provjere visokoškolskih inozemnih diploma, nostrificiranih u Hrvatskoj, odgovara kako je riječ o složenom i dugotrajnom postupku.

"Ovlasti i nadležnosti ustanova i tijela Republike Hrvatske, kad su u pitanju provjere vjerodostojnosti, završavaju na međunarodnoj pravnoj pomoći i suradnji između tijela i ustanova Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Upravo zbog zaštite hrvatskog sustava visokog obrazovanja kao i tržišta rada u Republici Hrvatskoj donijeli smo novi Zakon o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija kako bi dali alate Agenciji za znanost i visoko obrazovanje u vrednovanju inozemnih visokoškolskih diploma. Pitanje kvalitete u visokom obrazovanju utemeljeno je, prije svega, na akademskoj čestitosti i poštenju, na osobnoj odgovornosti, etičnosti i vlastitoj savjesti", smatraju u MZO.

Ostatak odgovora na upit koji smo postavili nadležnima u Ministarstvu, a vezano uz korake koje hitno planiraju poduzeti s obzirom na to da su vlasnici sumnjivih diploma među ostalom i javne osobe u Hrvatskoj, prenosimo u cijelosti:

"Agencija za znanost i visoko obrazovanje samostalno i neovisno obavlja poslove iz djelokruga, poštujući europske standarde i smjernice te međunarodnu praksu na području osiguravanja kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. Agencija, između ostalog, obavlja i poslove postupak priznavanja i vrednovanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija. Javnost treba znati da je 25. lipnja 2022. godine stupio na snagu novi Zakon o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija koji propisuje da se inozemna visokoškolska kvalifikacija vrednuje i da taj postupak završava neupravnim aktom. U vrednovanju inozemne visokoškolske kvalifikacije Agencija za znanost i visoko obrazovanje utvrđuje izvorni naziv stečene inozemne obrazovne kvalifikacije uz detaljan opis stečene inozemne obrazovne kvalifikacije na hrvatskom jeziku koji u najboljoj mogućoj mjeri opisuje razinu kvalifikacije, obrazovni profil, smjer ili druga relevantna informacija u vezi diplome, naziv visokog učilišta u kojoj je inozemna diploma stečena, informacije o pravima koje nositelj inozemne diplome ostvaruje u zemlji u kojoj je ona stečena.

Ključni element vrednovanja inozemne diplome je kvaliteta studijskog programa i visokog učilišta, uključujući podatke o akreditaciji visokog učilišta i programa potvrđenih i/ili izdanih od strane nadležnog tijela, te ostali podaci o osiguravanju kvalitete u zemlji u kojoj je inozemna diploma stečena, kvalifikacija, naziv i obujam (trajanje) studija, godina upisa na studij i godina stjecanja diplome.

Ako postoji sumnja u vjerodostojnost priložene isprave odnosno inozemne diplome, Agencija će po službenoj dužnosti tražiti provjeru vjerodostojnosti javne isprave o stečenoj inozemnoj diplomi kod obrazovne institucije koja je izdala predmetnu diplomu ili nadležnog tijela u matičnoj državi. Dakle, ako postoji sumnja u vjerodostojnost jedini način provjere je putem ovlaštenih tijela nadležne države, u ovom slučaju Bosne i Hercegovine. Agencija je neovisna javna ustanova koja ima svoja tijela i vjerujem da će se analizirati navedena pitanja kao i mogući budući postupci. Naravno težište odgovora je i na poslodavcima jer priznavanje inozemnih diploma provedeno je u svrhu pristupa tržištu rada. Svaki poslodavac najbolje zna kakva je razina kvalitete, znanja, vještina i iskustva koju ima njegov zaposlenik".