Ante Reljanović: Veselim se svakom dolasku u Hercegovinu
Ja sam radio pršut, ali i stalak za Guinnessovu knjigu rekorda rekao je na početku razgovora za naš portal HERCEGOVINA.info Ante Reljanović iz tvrtke Baba delicije i nastavio: To su autohtoni hrvatski proizvodi iz našeg uzgoja i iz naše sušare. Ti stalci su posebni i jedan od njih nosimo našem generalu Anti Gotovini. Taj stalak smo napravili sa hrvatskim pleterom i to je definitivno najbolji stalak na svijetu na kome smo neke detalje gravirali sa 24-karatnim zlatom. Napravili smo stalak i za GNK Dinamo koji smo trebali uručiti ovih dana u Međugorju, ali nažalost zbog vremenskih neprilika nogometni prvaci Hrvatske nisu došli na pripreme u Hercegovinu. Dinamu ćemo taj stalak uručiti nekom drugom prigodom.
Pršut i stalak su brand koji se munjevito širi po svijetu?
Da sada smo stakle promovirali u Australiji, pršute još nismo jer je malo stroža procedura, ali pravo da vam kažem mi i nemamo tolike količine pršuta. Izvezli smo tri kontejnera stalaka i oni su svi planuli po našim klubovima. Stalak su kupili Hrvati koji imaju svoje hotele, restorane, mesnice...Hrvat iz Makarske tamo ima mesnicu koja je tri godine proglašema za najbolju na svijetu. Čovjek je uzeo par naših stalaka i izložio ih u toj mesnici, i to zaista djeluje inpozantno. Članak o tome izašao je i u Hrvatskom vjesniku na tri stranice.
U čemu je tajna vaših dobrih pršuta?
U biti Drniš je kolijevka pršuta, i tu priču su davno počeli naši preci. Mi smo to podigli na jedan veći nivo i uspjeli smo ga zaštiti u Europskoj uniji. Ja osobno sam pokrenuo Međunarodni Festival pršuta u Drnišu gdje dolaze proizvođači iz Belgije, Španjolske, Austrije, Poljske...Uz pomoć grada sam uspio u nakani da se Drniš proglasi gradom pršuta. To je dodatno promoviranje i brandiranje Drniša i na ulazu u grad se nalaze dvojeznične ploče na hrvatskom i engleskom jeziku.
Po čemu je Vaš pršut poseban?
Poseban je zbog mikro klime u bivšoj općini Drniš, kada kažem bivša mislim na to da je točno propisano gdje se može proizvoditi Drniški pršut. To je područje Sveta Ana od Knina i Konjevrati izlaz prema Šibeniku. Na tom području se može deklarirati roba kao Drniški pršut. Posebnim ga čini ta mikro klima i kanjonom rijeka Krke i Čikole dolaze blage mediteranske struje koje se miješaju sa oštrim kontinentalnim i one uzrokuju razvoj sive plijesni, tkz plemenite pliesni od koje se nekada radio pencilin. Te plijesni ima i u drugim krajevima, ali nigdje kao na prostorima bivše općine Drniš gdje je u izobilju. 15 kilometara od nas je Knin, ali on je čisto kontinetalni grad i nema nimalo utjecaja mediterana, tako da se tu plijesan ne može razviti. Slično je i sa ostalim kontintalnim gradovima u okruženju. Utjecaj Krke i Čikole čine tu razliku, uz naravno vrijedne ruke i tehnologiju koja je odavno poznata. Ta plijesan je jako bitna jer konzervira pršut koji mi dimimo isključivo sa grabom. On je kvalitetno drvo koje nema tanina, ima tanku koru i visokokalorično je. To što nema tanina mu je plus, jer hrast i neka druga drveća daju drugačije okuse.
Kada ćete doći u Hercegovinu?
Ja se veselim svakom dolasku u Hercegovinu. Volim taj kraj i te ljude, te imam dosta prijatelja u Hercegovini. Inače ja sam invalid Domovinskog ratai u Hercegovini se osjećam kao kod kuće.
Znači i ljudi u Hercegovini se biti u prigodi kušati vaš pršut koji je ušao u Guinnessovu knjigu rekorda?
Da ja se nadam da će to biti brzo, a i naše pravilo jeste da svi mogu kušati naše proizvode gdje god se pojavimo.
HERCEGOVINA.info
Vezani članci