FOTO  17. i 18. listopada Internacionalni sajam pršuta

O tome što nas sve očekuje na ovogodišnjem ISAP-u i kako teku pripreme razgovaramo s Goranom Hrvatinom, načelnikom općine Tinjan i glavnim organizatorom ove manifestacije.

- Koje su novosti i najveće atrakcije ovogodišnjeg ISAP-a?

- Ove godine po prvi put organiziramo natjecanje u rezanju pršuta. Koliko mi je poznato, ovakvo se natjecanje održava prvi put uopće u Hrvatskoj, a namijenjeno je baš profesionalnim rezačima, po uzoru na slična natjecanja u Španjolskoj. Druga novost je što ćemo ove godine prvi put izabrati kraljicu pršuta. Ideju smo dobili kad smo nedavno posjetili sajam terana i pršuta u Sežani, gdje su birali vinsku kraljicu, pa ćemo mi ovdje birati kraljicu pršuta.

Uz ostale kvalitete, od kandidatkinja ćemo svakako zahtijevati i da znaju nešto lijepoga reći o istarskom pršutu. Novost ove godine je što se u organizaciju ISAP-a uključio i LAG Središnje Istre, koji će u vrijeme sajma organizirati i nekoliko stručnih predavanja, primjerice o europskim fondovima za razvoj turizma i gospodarstva, o novim mogućnostima plasmana lokalnih proizvoda na tržište, o ekološkoj poljoprivredi i slično.

- Koliko već imate prijavljenih izlagača i ima li među njima onih iz zemalja koje prije nisu sudjelovale na ISAP-u?

- Interes izlagača je vrlo velik. Dosad nam je samo za pršute prijavljeno njih 37 (lani ih je bilo 33), među ostalima iz Srbije, koja će prvi put sa svojim pršutima sudjelovati na sajmu u Tinjanu, te iz Crne Gore, koja je trebala sudjelovati prošle godine, ali zbog problema na granici lani nisu uspjeli donijeti svoje pršute do Tinjana. Standardno ćemo osim istarskih pršuta imati i dosta pršuta iz Dalmacije, među kojima i nekoliko proizvođača koji dolaze po prvi put, te iz Italije, Slovenije, Austrije, Španjolske, Bosne i Hercegovine.

- Prošle godine zabilježili smo stagnaciju u broju istarskih pršuta na ISAP-u. Je li se situacija s njima popravila?

- Nažalost nije. Kriza i recesija su, eto, zahvatile i pršutane. Nekoliko je istarskih pršutana u zadnjih godinu-dvije zatvoreno, ili u boljem slučaju pauziraju s proizvodnjom zbog raznih poslovnih problema.

- Na ISAP-u osim pršuta uvijek bude i raznih drugih stvari. Što od toga možemo očekivati ove godine?

- Na posebnom prostoru izvan glavnog šatora organiziran je eko-sajam na kome će se predstaviti ekološki poljoprivredni proizvođači, iz Istre i šire, a očekujemo i bogatu ponudu sira, rakija, vina i drugih domaćih proizvoda, kao i istarskih suvenira.

- Dvadesetak tisuća ljudi vam prosječno dolazi na sajam, a osim što je to mnogo ljudi, to je i mnogo automobila, kako ćete njih zbrinuti?

- Porast broja posjetitelja ISAP-a naveo nas je da lani prvi put uoči sajma napravimo prometni elaborat. Tako je i ove godine i nadamo se da ćemo sa šest planiranih parkirališta za automobile, te jednim posebnim parkiralištem za autobuse, zadovoljiti potrebe svih posjetitelja. U prometnu redarsku službu ove nam se godine po prvi put uključilo i nedavno osnovano DVD Tinjan, pa smo i u tom smislu bolje ekipirani nego ikad.

- Kako je organizirano ocjenjivanje pršuta i koje se nagrade dodjeljuju?

- Ocjenjivanje provodi međunarodna komisija sastavljena od članova Udruge senzornih analitičara istarskog pršuta i drugih suhomesnatih proizvoda. Pršuti koji su prijavljeni za ocjenjivanje unaprijed se dostavljaju, budući se ocjenjivanje održava prije samog sajma u prostorima Turističko-ugostiteljske škole Antona Štifanića u Poreču. Pršuti se ocjenjuju u tri kategorije: nedimljeni pršut bez kože, što je zapravo istarski pršut, dimljeni pršut s kožom, to su dalmatinski, hercegovački i pršuti iz još nekih drugih zemalja, te ostali pršuti.

U svim se kategorijama dodjeljuju zlatne, srebrne i brončane plakete, ali samo u prve dvije kategorije dodjeljuje se i titula šampiona najboljem pršutu. Priznanja će se pršutarima dodijeliti na početku sajma, odmah nakon svečanog otvorenja, a zatim slijedi dvodnevna degustacija pršuta iz čitavog Mediterana, uz brojne prateće programe.

- Među pršutarima iz drugih europskih zemalja posebno valja istaknuti Španjolce i Austrijance...

- Da, iz mjesta Jerez de los Caballeros u jugozapadnoj Španjolskoj dolazi nam čak stotinjak komada pršuta. Naša općina s tom španjolskom općinom već nekoliko godina surađuje u raznim međunarodnim projektima, razmjenjivali smo posjete i oni su već dolazili ranijih godina na ISAP i iznenadili se kako su njihovi pršuti brzo "planuli", tako da ove godine dolaze s dovoljnim zalihama. Također, s velikim zadovoljstvom dočekujemo i goste iz austrijske općine Auesrbach, s kojom se Tinjan nakon nekoliko godina pršutarske suradnje i zbratimio, pa će gosti ISAP-a ponovno imati prilike kušati pršute iz njihove pršutane Vulcano.

- Što Internacionalni sajam pršuta znači za vašu općinu?

- Prvih godina se ovaj sajam možda i nije doživljavao kao nešto ozbiljno i značajno, ali s godinama je ISAP prerastao u veliku manifestaciju značajnu ne samo za našu općinu nego i za cijelu Istarsku županiju, koja se i kroz ovaj sajam prezentira kao destinacija vrhunske gastronomije. Sam sajam je, naravno, vrlo važan za sve istarske pršutare, ali i za mnoge druge proizvođače prehrambenih proizvoda, ili obrtnike drugih struka, koji ovdje mogu predstavljati svoje proizvode i usluge, pa i nalaziti nove poslovne partnere.

Jako lijepi doprinos ovaj je sajam dao i razvoju turističkih smještajnih kapaciteta na Tinjanštini. Naime, na području naše općine sve je više ruralnih vila za odmor. Ove godine već su kod nas ostvarene 33 tisuće noćenja, a to je velika stvar. U zadnjih nekoliko godina svi su smještajni kapaciteti u vrijeme održavanja ISAP-a rezervirani već nekoliko mjeseci unaprijed, tako da ovaj naš sajam ima karakter ne samo gospodarske, već i turističke manifestacije koja daje veliki doprinos ostvarenom broju noćenja u turističkoj posezoni.

- Traže li gosti u vilama na vašem području istarski pršut i izvan termina održavanja ISAP-a?

- Svakako da traže. Ne samo zato da bi ga kušali, nego i da bi ga kupili i ponijeli doma. Povrh toga, zanimaju se i za način proizvodnje, zanima ih kako rade pršutane, svi detalji o tome kako nastaje taj vrhunski proizvod.

- Nije li taj interes motivacija za promociju istarskog pršuta i kroz cijelu godinu, a ne samo kroz ISAP? Budući da ste se proglasili "općinom istarskog pršuta", kako još promovirate, ili namjeravate promovirati, taj proizvod?

- Kroz ovih osam godina dosta se napredovalo, ali neke bitne stvari još uvijek nemamo. Primjerice, nemamo neku središnju kušaonicu u kojoj bi se mogli kušati, a i kupiti, istarski pršuti svih proizvođača. Općina u suradnji s turističkom zajednicom planira ljeti organizirati dane pršuta, ili dane otvorenih vrata u svakoj ovdašnjoj pršutani, a i naši vinari, koji su uključeni u vinske ceste i programe dana otvorenih vrsta vinskih podruma, također svojim gostima nude pršut iz naših pršutana.

- Već se godinama ne uspijeva nigdje u Istri, pa ni na Tinjanštini gdje pršutana ima najviše, pokrenuti ozbiljniji uzgoj svinja za potrebe proizvodnje istarskog pršuta. Ima li tu kakvih dobrih vijesti?

- Osim što vlasnici obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koji i inače uzgajaju svinje u dogovoru s pršutarima povećavaju broj grla u uzgoju, ali tek u manjem broju, potencijalnih većih proizvođača svinja nažalost još uvijek nemamo. Ako se takvi pojave, dobro su došli, a mi ćemo im kao općinska uprava maksimalno pomoći da takvu proizvodnju pokrenu.

- Naposljetku, kakvi su, kako se ono popularno kaže, multiplikacijski efekti Internacionalnog sajma pršuta?

- Prije svega u tome što lokalni proizvođači plasiraju svoje proizvode, a ako im to povećava prihod odnosno dobit, onda i čitava zajednica od toga ima koristi kroz poreze koje iz te dobiti plaćaju. Sajam donosi i posrednu korist kroz potrošnju, boravišne pristojbe i slične efekte. Međutim, zahvaljujući imidžu ISAP-a svi tinjanski poduzetnici u svom poslovnom okruženju postižu prepoznatljivost kao ljudi iz kraja u kojemu su dobri pršuti, kao poslovni partneri iz "općine istarskog pršuta".
Vrijednost takvog jednog originalnog imidža, kakvog ne može imati poduzetnik iz niti jedne druge općine, ne samo istarske, nego šire hrvatske, ili europske, je neprocjenjiva.

glas-istre.nl