ZLATNA GROZNICA BiH na četvrtom mjestu na Balkanu po rezervama zlata, Hrvatska ga nema uopće

Zemlje istočne Europe već duže vrijeme trese prava zlatna groznica. Dok je Srbija donedavno bila lider u regiji po zlatnim rezervama, sa vlasništvom od 36 tona plemenitog metala, Mađarska je u ožujku utrostručila svoje rezerve, te sa 94,5 tona postala jedna od tri zemlje sa najvećim zalihama zlata u središnjoj i istočnoj Europi.

Poljska je, recimo, prije nekoliko godina iz Engleske središnje banke povratila 100 tona svog zlata. Takvi potezi država ne bi trebali iznenađivati imajući u vidu da zlato predstavlja sigurnost, naročito u izazovnim vremenima. Kako analitičari tvrde, ovaj plemeniti metal služi kao oblik zaštite od inflacije na duži rok, a sada se pojačana kupovina može dovesti u vezu i sa korona-krizom, navodi B92.

Iz središnje banke Mađarske, navode da je povećanje zaliha zlata nastavak dugoročne strategije usvojene 2018. godine, kada su zlatne rezerve uvećane deset puta, sa 3,1 tone na 31,5 tona, nakon čega su ostale na tom nivou više od dvije godine. Oni su također napomenuli da je pojačana kupovina poluga povezana sa novim rizicima koji proizilaze iz pandemije koronavirusa.

Zlatne rezerve na Balkanu

Isti trend je prisutan i na Balkanu. Dok Srbija djeluje proaktivno, kupovinom zlata pripremajući se za negativne šokove, druge zemlje regije svoje zlato daju na zalog za kredit, dok pak neki već 20 godina nemaju trunku zlata u rezervama.

Podaci World Gold Councila (Svjetskog vijeća za zlato), najpreciznije baze informacija o rezervama po državama, pokazuju da je Srbija lider u regiji.

Prema podacima Narodne banke Srbije, od 2013. godine zlatne rezerve su povećane količinski za 20,7 tona, tj. one su i više nego udvostručene, a vrijednosno za preko milijardu eura, točnije 1,1 milijardu, te su sa tog aspekta one gotovo utrostručene.

Samo su u posljednje dvije godine rezerve uvećane za 12 tona zlata (devet tona je kupljeno u listopadu 2019. godine, a tri tone su kupljene u studenom 2020. godine), prenosi Blic.

Drugo mjesto na Balkanu zauzimala je Sjeverna Makedonija, koja ima 6,8 tona zlatnih rezervi. Zatim slijede Slovenija sa 3,17 tona i Bosna i Hercegovina sa 2,98 tona, te Crna Gora sa 1,09 tona. Na posljednjem mestu je Hrvatska koja je sve svoje zlatne rezerve, prema podacima Lidera, rasprodala još 2001. godine.

Crnogorske rezerve zlata, koje su naslijeđene od nekadašnje SFRJ, nisu povećane ni za gram i ne nalaze se u zemlji. Naime, one su 2017. godine po treći put založene za kredit kod Credit Suisse banke. Tamo će ostati do 2027. dok se zajam ne otplati, jer je uzet na deset godina, piše B92.

Hrvatska nema zlatne rezerve

Hrvatska je svoje posljednje zlatne rezerve prodala još 2001. godine.

Hrvatska Narodna banka je tada odlučila da proda 13,127 tona zlatnih rezervi po tadašnjoj cijeni od 272 dolara po unci, što je državi pribavilo oko 115 milijuna dolara. Ostatak zlatnih rezervi je 'otišao' 2005. godine po cijeni od 496 dolara po unci, pri čemu je Hrvatska zaradila oko 31 milijun dolara.

Da su te rezerve sačuvali, one bi danas vrijedile oko 735 milijuna dolara.

Kupovinom zlata se kupuje sigurnost

Ovaj plemeniti metal služi i kao garancija povjerenja u središnju banku, naročito u izazovnim vremenima. Osim toga, na ovaj oblik aktive je teže utjecati kroz politike kamatnih stopa različitih monetarnih vlasti, dok ono uobičajeno služi kao oblik zaštite od inflacije na duži rok.

Cijena zlata pada

Međunarodna rejting agencija Fitch predviđa da će cijena zlata ove godine pasti sa 1.734 na 1.600 dolara za uncu, a 2022. godine smanjiti se na 1.400 dolara 'zbog povećane potražnje usljed investicijskih tokova i kupovine od središnje banke'.

Agencija za rejting je objavila kako očekuje da će cijene zlata pasti na 1.200 američkih dolara po unci do 2023. godine, piše RT. Cijena unce zlata je u petak 9. travnja iznosila 1.741,20 dolara po unci.