Vilim Primorac: Prihodi su povećani na 223 milijuna, dobit je 7,6 mil. KM

HT ERONET u prvih pet mjeseci ove godine bilježi pozitivan trend i povećanje prihoda. Ono što ste isticali kao jedan od zadataka vaše Uprave - stabilizacija poslovanja i povećanje prihoda, ostvaruje se. Imate razloga za optimizam?!

Svakako, HT ERONET u proteklom razdoblju bilježi povećanje prihoda u odnosu na plan od 10% na 223 milijuna KM. Dakle, sukladno ostvarenjima na kraju mjeseca svibnja 2017., s pravom možemo istaknuti kako smo ostvarili postavljene planske vrijednosti - kako s aspekta prihoda, tako i s aspekta broja korisnika. Podsjetimo, i prošle smo, 2016. godine, poslovali pozitivno i ostvarili dobit od oko 7,6 milijuna KM. Ono što slobodno možemo istaknuti jest da je stabiliziran negativni trend poslovanja na -1,3% u odnosu na 2015. godinu. Prihodi su povećani u svakom ključnom segmentu, uz stalni rast korisničke baze. Ključne su troškovne kategorije smanjene te uvedena optimizacija troškova. Ukupni trošak smanjen je za -4 milijuna KM po svim kategorijama. Neto dobit povećana je uslijed promjene modela prodaje uređaja/subvencije, a i neto dobit iz operativnog poslovanja je pozitivna. Ono što želim istaknuti jest da znatan pozitivan utjecaj na poslovanje imaju strateški projekti, tj. jasno definiranje ključnih projekata kompanije, a fokus je na stabilizaciji te uvođenju i jačanju novih poslovnih segmenata (ICT).

Dakle - ispunili ste planirano. U velikoj tržišnoj utakmici na polju telekomunikacija, činjenica da se povećava broj korisnika HT ERONET-a, svakako je jedan od vrlo bitnih čimbenika za nastavak tržišne utakmice i rastući pozitivan trend poslovanja.

Povećanje broja korisnika jest rezultat razumijevanja njihovih potreba, te, sukladno tome, kreiranja i realizacije pravih ponuda na njihovo zadovoljstvo. Tako možemo reći da je kontinuiran rast naše korisničke baze, pokazatelj visokog zadovoljstva i lojalnosti krajnjih korisnika koji prepoznaju visoku kvalitetu pružene usluge, pristup, iskren i krajnje profesionalan poslovan odnos. Unatoč tržišnim trendovima, snažnoj prisutnosti alternativnih kanala komunikacija (OTT servisa / viber, whatsapp, skype ...), te izraženoj konkurenciji na području telekomunikacija, trenutna ostvarenja broja korisnika i prihoda na kraju razdoblja siječanj - svibanj 2017. godine, odlični su odabir i dobar pokazatelj kako smo na dobrom putu ostvarenja svih postavljenih ciljeva za 2017. godinu.

Što se broja korisnika tiče, možete li ga usporediti s istim razdobljem prošle godine?

Ostvarili smo rast ukupne korisničke baze za oko 4%. U segmentu usluga mobilnih servisa povećali smo ukupnu bazu na oko 4,5%, a posebno ističemo činjenicu kako bilježimo stalan rast baze PoP korisnika koji je za oko 5,3 % veći u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Promatramo li bazu korisnika fiksne telefonije i uspoređujući naša ostvarenja s tržišnim trendovima globalnog pada korištenja ove tradicionalne usluge, vidljivo je da smo kroz integraciju paketa (POTS + ADSL + IPTV), uspjeli zadržati vrlo visoku razinu ostvarenja, koja je, u odnosu na prošlu godinu, svega 2,8 % niža. Ovakav rezultat u odnosu na ostvarenja ostalih telekom operatera i tržišne trendove POTS usluge, svakako je hvale vrijedan. Ostvarenja u segmentu širokopojasnog pristupa internetu (ADSL-a) kazuju kako smo s korisničkom bazom rasli za oko 4%, dok smo u istom razdoblju, u segmentu IPTV usluge, rasli za oko 12 %.

HT ERONET je u procesu transformacije i modernizacije cjelokupne svoje mreže i usluga s ciljem pretvaranja iz klasične telekom kompanije u modernu digitalnu kompaniju za digitalno doba. „Digitalna kompanija za digitalno doba" i vaš je moto. Što se, konkretno, radi u tom području? Koje ste si postavili ciljeve za razdoblje koje slijedi?

HT ERONET intenzivno radi na cijelom nizu projekata modernizacije fiksne pristupne mreže. Uz stalno povećanje ulaganja u optičku infrastrukturu, maksimalno se iskorištavaju i resursi bakrene infrastrukture uz korištenje VDSL i VDSL vectoring tehnologija. Cilj nam je da do kraja ove godine za 50% naših korisnika omogućimo brzine iznad 30 Mb/s, a za što veći broj korisnika i brzine iznad 50 Mb/s i 100 Mb/s. Do 2020. bi svi naši korisnici imali pristupne brzine od minimalno 30 Mb/s, a veliki dio njih (iznad 50%) će imati brzine od 100 Mb/s. Pošto nam je iznimno bitno da budemo prepoznati po kvaliteti svojih usluga osim spominjanih teoretskih maksimalnih brzina, jako pazimo i na druge bitne parametre kao što su dostupnost mreže, pokrivenost, brzina odziva, itd.

Na koji način unaprjeđujete i razvijate vašu mobilnu mrežu?

Tisuću naših lokacija u cijeloj Bosni i Hercegovini jamče iznimno dobru pokrivenost i kvalitetu naše mobilne mreže koju, kako ste i sami ustvrdili, kontinuirano unapređujemo. Napravljena je i transformacija jezgrene paketne mreže kao preduvjet za mogućnost pristupa putem drugih tehnologija, poput 4G i Wi-Fi i podršku trendu rasta korištenja usluga prijenosa podataka u mobilnoj mreži. Od početka 2016. godine HT ERONET je u procesu cjelovite poslovne IT transformacije. Što to, konkretno, za kompaniju i korisnike znači? Cjelovita poslovna IT transformacija rezultirat će implementacijom novih naprednih IT sustava koji podržavaju našu usmjerenost prema krajnjim korisnicima. Bit će omogućena arhitektura i platforme za agilni razvoj i kreiranje novih proizvoda, usluga i modela naplate (potpuna konvergencija), što će značajno smanjiti time-to-market novih usluga; Korisnici žele usluge prilagođene njihovim potrebama i željama, što otvara prostor HT ERONET-u kao predvodniku u smislu agilnosti i fleksibilnosti u prilagodbi očekivanjima korisnika. Cilj je našim korisnicima osigurati inovativne "digitalne" pakete usluga, ICT Cloud usluge, OTT usluge, M2M usluge, IoT usluge, Big Data zasnovane usluge itd.

Sprega između primjene novih tehnologija komunikacijske prirode i utjecaja na ekonomski razvoj pojedinih zemalja sigurno pokazuje određenu korelaciju. Kako globalno vidite daljnji smjer i intenzitet razvoja u području telekomunikacija?

Mogu ustvrditi kako razvijenost telekomunikacijskog sektora i sam stadij razvoja pojedinih ekonomija zasigurno pokazuje korelaciju, a poznata je činjenica da je utjecaj telekomunikacijskog sektora i razvoja digitalnih tehnologija na ekonomiju pojedinih zemalja znatno veći u odnosu na matematički iskazane brojke udjela bruto dodane vrijednosti pripadajućeg sektora u bruto domaćem proizvodu. Bliska budućnost i ulazak u novo desetljeće na globalnoj razini evidentno će donijeti mnogostruko veći broj smartphone-a u primjeni od strane stanovništva, pa u tom kontekstu očekuje se da će telekomunikacijski sektor biti rastući u aspektima korisnika, ali i primjene tzv. IoT-a (engl. Internet of Things). U razvijenim i tehnološki naprednijim zemljama može se očekivati znatno masovnija i intenzivnija primjena pametnih kuća i ureda, gradova, ali također veće primjene IoT-a u proizvodnim tvrtkama, prijevozu, zdravstvu, energetskom sektoru i poljoprivredi...itd. Može se reći kako budućnost koja nas očekuje je jednom riječju označena kao - pametna, a ona je na neki način prisutna i u našem okruženju. Naime, HT ERONET nastoji biti predvodnik u trendovima u telekomunikacijskom sektoru i siguran sam da nam to uspijeva, što na koncu potvrđuje zadovoljstvo naših korisnika, a i rad kako bi ponudili pametne usluge. Ipak, apsorpcijske karakteristike našeg tržišta globalno aktualnim uslugama imaju određena ograničenja koja su povezana sa samim strukturnim karakteristikama inkorporiranim sa slabijim materijalnim mogućnostima stanovništva i na koncu potrebnoj većoj razini tehnoloških znanja. Premda se osjećaju određeni zaostaci mišljenja sam kako treba izvući pouke iz recentnih kretanja u razvijenim zemljama i shodno tome poduzimati korake u Bosni i Hercegovini, a ona se tiču izgradnje pretpostavki za primjenu novih usluga kroz unaprjeđenje mrežne infrastrukture bazirane na širokopojasnim usluga s većim brzinama prijenosa.

Kako gledate na budućnost ekonomije u Europi, ali također i u našim okvirima s obzirom na digitalizaciju i telekomunikacijske promjene?

Digitalizacija i digitalna transformacija kao i razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija uvjetovali su procese da se i sama ekonomija mijenja vrlo brzim koracima. Ako digitalnu transformaciju promatramo kroz djelovanje kompanija onda ona predstavlja svojevrsnu ukupnu poslovnu preobrazbu koja za sobom, između ostalog, povlači promjenu modela kako se posluje i načina kako se radi s kupcima. U tom kontekstu, primjerice, izdvojio bih korištenje e-Commerce i promjenu načina života i kupnje koje su prisutne širom Europe. Naime, relevantni podaci nedvojbeno potvrđuju kako je on-line kupovina putem Interneta izuzetno prisutna za Irskoj, Skandinaviji i Velikoj Britaniji. Treba naznačiti da podaci govore o postotku korištenja e-Commerce-a u odnosu na ukupan broj individualnih korisnika Interneta, te oni pokazuju da kupnju putem Interneta u ovim razvijenim zemljama provodi između 80-90% korisnika, što uistinu potvrđuje kako se ekonomija i kanali distribucije danas vrlo brzo mijenjaju. Naravno, na jugoistoku Europe te brojke nisu ni izbliza takve kao što su na zapadu i sjeveru, ali pouke za Bosnu i Hercegovinu su takve da se u narednom razdoblju može očekivati rastuća primjena e-Commerce-a, pri čemu je evidentno kako u tom kontekstu prva razina strateškog cilja treba biti dosezanje razina korištenja na području jugoistoka Europe. U cjelini gledajući, kako bi mogli odgovoriti zahtjevima suvremenih trendova i budućnosti nam predstoji poboljšanje infrastrukture i razvoj optičkih mreža FTTx (eng. Fiber To The X) koje će omogućiti velike brzine prijenosa, naravno, s ključnim ciljem zadovoljenja zahtjeva korisnika u budućnosti, uz iskorištavanje tako izgrađene mrežne infrastrukture. Što se tiče mobilnih širokopojasnih usluga i mreža četvrte generacije - LTE (eng. Long Term Evolution) njeno uvođenje će biti primaran cilj u budućem razdoblju. Dakako, tu nije kraj promjenama i dugoročno gledajući doći će vrijeme za uvođenje mreže pete generacije.

Koji su, pak, izazovi koji stoje pred vašom kompanijom i imate li strategiju njihova rješavanja, nadilaženja?

Jedan od izazova je, svakako, onaj u sadržajnom dijelu HOME.TV. Naime, u proteklom razdoblju posebno je odjeknuo i negativno se odrazio gubitak prava na Sportklub kanale na našoj HOME.TV platformi. Tu su i različiti dodatni regulatorni pritisci koji se, čini mi se, ne provode - za svakog po istim aršinima. Izazov predstavlja i snažan prodor alternativnih operatora, uz nedostatak jasnih tržišnih pravila, a tu su i velika očekivanja od novoga Granskog kolektivnog ugovora. Ja se nadam da ćemo što prije, na najbolji način odgovoriti svim ovim izazovima, primjerice - vratiti Sportklub u našu HOME.TV ponudu. Na neke stvari ne možemo utjecati, na one na koje možemo - vjerujem da ćemo ih riješiti, na zadovoljstvo naših korisnika.

HT ERONET prepoznatljiv je po svome društveno odgovornom djelovanju, potpori lokalnoj zajednici, kao i potpori mnogobrojnim događanjima iz različitih područja života. Što biste izdvojili u tom segmentu?

Društvena odgovornost jedan je od najvažnijih postulata poslovanja HT ERONET-a. Sukladno tomu, HT ERONET u svakome trenutku osluškuje bilo zajednice te izdvaja značajna sredstva za potporu različitim projektima iz područja kulture, sporta, obrazovanja, zdravstva...; tu je i potpora mnogim humanitarnim akcijama te projektima neprofitnih organizacija. Nastojimo pokriti sve segmente, pružiti potporu ondje gdje je, prema našim procjenama, u određenom trenutku potrebna. Koji su to veliki događaji/projekti koje je HT ERONET podržao u ovoj godini? U skladu s dosadašnjom tradicijom, tu je nekoliko velikih kulturnih, gospodarstvenih, sportskih događaja. Spomenuo bih Mostarsko proljeće - Dane Matice hrvatske, Večernjakov pečat, Sajam gospodarstva Mostar, Mostar Summer Fest, Mediteran Film Festival u Širokom Brijegu, Mostar Film Festival, potporu sportskim klubovima, humanitarnim akcijama - poput potpore Humanitarnoj udruzi fra Mladen Hrkać i projektu Banke koštane srži... Nedavno smo, na donatorskoj večeri u zagrebu, podržali gradnju HKC Sveti Franjo u Tuzli. podržali izgradnju Muzeja Franjevačkog samostana svete Katarine, jednoga od tri najstarija u BiH.Podržat ćemo i gradnju doma za siromašne studente u Mostaru DOMPES. Posebno bih istaknuo i suradnju sa Sveučilištem u Mostaru. Na popisu naših prioriteta jest općenito potpora mladima, studentima, projektima koji imaju perspektivu i cilj donijeti nešto novo u našu sredinu, otvoriti mogućnosti za daljnja napredovanja, usavršavanja, projektima koji imaju za cilj - napredak, nova radna mjesta. Također, istaknuo bih i akciju koja je jako pozitivno odjeknula među našim djelatnicima. Uz redovite akcije darivanja krvi, u suradnji sa SKB Mostar i prof. Šimić, organizirali smo i Euromelanoma Day - besplatne preventivne preglede promjena na koži na koje se odazvao velik broj naših djelatnika. Planiramo još neke slične akcije koje će, također, vjerujem, naići na pozitivan odjek.

Koja bi, u ovom kontekstu, bila Vaša poruka?

Živimo u vremenu kada društvena odgovornost i socijalna osjetljivost postaju vrlo bitan segment poslovanja. Svojim primjerima nastojimo potaknuti naše partnere, kao i druga poduzeća, druge gospodarske subjekte, razmišljati na sličan način. Vodeći računa o našoj zajednici, dajući potporu projektima i aktivnostima koje se u njoj odvijaju, mi, zapravo pravimo zalog za budućnost, doprinosimo boljitku zajednice i društva u kojemu živimo, što bi morao biti cilj svakoga gospodarskog subjekta. Samo takvim, odgovornim, zajedničkim, sinergijskim djelovanjem, možemo svima nama stvoriti bolje i ugodnije okružje za život.

Vecernji list