Posljedice se hladnoće u dolini Neretve tek naslućuju
Poslije velikih minusa možemo samo zbrajati štete. Kako dani postaju topliji, sve se više vide posljedice takvog vremena, ističe Merdžan i dodaje: - Ova sazrela cvjetača sto posto je uništena, izmrzli su i listovi i srčika. Imam i ovaj kasni sortiment koji je trebao dozreti u ožujku i travnju, hoće li tu nešto ostati, još ne znam. Sadio sam cvjetaču i kelj te nešto brokule, koju sam obrao malo prije hladnoće. Što je ubrano, to je spašeno, ostalo je izmrzlo. Tek sada s otopljenjem vide se posljedice, cvat je iz bijele prešao u žutu boju, kaže Marinko pa nastavlja objašnjavati kako on u proizvodnju nije krenuo "grlom u jagode".
- Do -9 °C cvjetača može izdržati bez problema, kratkotrajno, ali ovi dugotrajni minusi su katastrofa. Događalo se i ranijih godina da noći bude hladne, ali su temperature po danu bile iznad nule. Ovaj put i po danu je znalo biti - 5 °C, što biljke nisu mogle izdržati. Za poljoprivredu je to na razini neke elementarne nepogode. Dojam je kako su posebice pogođeni proizvođači čije su kulture bile dozrele.
- Veći dio cvjetače i kelja bio je u fazi berbe. Ako se zna da je dio sađen još u svibnju, mogu reći da mi je led iz džepa uzeo gotov novac. Cijelo ljeto sam radio, zaštićivao..., vidite što je ostalo, kaže Marinko i dodaje: - Ulaganja su velika, ovaj zimski sortiment je najskuplji. Presadnice cvjetače stoje oko 40 feninga po komadu, plus troškovi sadnje i uzgoja. Druge sorte su jeftinije, nešto sam i sam proizveo... Na hektar ide oko 30.000 sadnica. Da se ovo zasadi, potrebno je 150.000 sadnica.
- Šteta je velika, nekoliko desetaka tisuća KM. Štete su u cijeloj dolini Neretve, kolike, ovisi o tome tko je koliko sadio, ističe. Kaže da bi štetu lakše prebolio da su cijene kelja i cvjetače uobičajene, od 0,8 do 1,5 KM... •
Vecernji.ba
Vezani članci