Obnovljivi izvori energije u Europi

Pustinje sjeverne Afrike i Bliskog istoka godišnje obasja 630.000 TWh Sunčeve energije, što je 30 puta više od ukupne električne energije proizvedene u svijetu 2010. godine. Ako se zauzda energije Sunca na približno 83000 četvornih kilometara površine tih pustinja, svijet je riješio sve svoje energetske potrebe.

Prema izvješću Europskog udruženja industrije fotonapona EPIA (engl. European Photovoltaic Industry Association) do konca 2011. godine u svijetu je instalirano 67,4 GW fotonaponskih sustava.

I dalje je svjetski lider u ugradnji fotonaponskih sustava Europa u kojoj je instalirano 50 GW i koja obuhvaća oko 75% ukupno instaliranih sustava u svijetu, zatim slijedi Japan sa 4,7 GW, SAD sa 4,2 GW, Kina sa 2,9 GW i Australija sa 1,2 GW, a ostalo otpada na ostatak svijeta.

Samo u 2011. godini instalirano je blizu 27,7 GW fotonaponskih sustava, što je 11 puta više nego 2007. godine kada je instalirano 2,4 GW. Ovome doprinosi snažno razvijeno europsko tržište fotonaponske tehnologije u kojem dominira Njemačka, koja je 2011. instalirala novih 7,5 GW fotonaponskih sustava. Njemačka, s ukupno 24,7 GW, ima 36% fotnaponskih sustava instaliranih u svijetu, odnosno 50% instaliranih fotonaponskih sustava u Europi.

U svijetu je koncem 2011. godine udio proizvedene električne energije iz fotonaponskih sustava u ukupnoj potrošnji električne energije iznosio 0,5%. U zemljama Europske unije taj je udio 2%, dok u Hrvatskoj udio električne energije iz fotonaponskih sustava u ukupnoj potrošnji električne energije iznosi svega 0,001%.

Iako je Europa svjetski lider u ugradnji fotonaponskih sustava Europa, da li bi europski kontinent mogao opskrbljivati Zemlju zelenom energijom?
Usporedili smo pet trenutno najjačih obnovljivih elektrana Europe.

Najveća fotonaponska elektrana Europe, njemački solarni park Finow Tower, trebala bi proizvoditi 200.000 puta više energije nego danas kako bi zadovoljila svjetsku glad za energijom.. Povečamo li razmjerno tomu površinu tog parka, područje veličine 580.000 kvadratnih kilometara bilo bi prekriveno solarnim panelima.

Solarna termoelektrana u Španjolskoj zauzimala bi oko 42 posto površine Španjolske kada bi trebala proizvoditi struju koja odgovara svjetskoj godišnjoj potrošnji od 17 milijuna gigavatsati.

Kada bi njemački park bioenergije Klarsee morao strujom opskrbljivati cijeli svijet, okruživala bi ga plantaža kukuruza veličine 10,5 milijuna kvadratnih kilometara, pod kojim bi nestala cijela Europa.

Najveća europska kopnena vjetroelektrana koja se upravo gradi u Rumunjskoj morala bi pokrivati oko polovicu te zemlje ili oko 134.000 kvadratnih kilometara da bi cijeli svijet opskrbila energijom.

Dosad najveća vjetroelektrana na moru Walney u Irskom moru, trebala bi površinu od 980.000 kvadratnih kilometara za svjetsku potrošnju struje.

U Europi će se prije svega graditi vjetroelektrane tako da u Švedskoj nastaje vjetropark Markbygden, veličine 450 kvadratnih kilometara. Kada bude izgrađen trebao bi biti sedam puta snažniji od vjetroparka u Rumunjskoj.

Europska unija želi ostvariti cilj da udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji do 2020. bude 20 posto.