Ivan Bender može birati: 4,5 godina u Glini ili Zenici
Tajnik Ministarstva pravde BiH Jusuf Halilagić izjavio je sarajevskom Dnevnom avazu kako je zahtjev za upućivanje Bendera u pritvor stigao iz Općinskog suda Čapljina, te da je predmet, nakon kompletiranja, upućen Ministarstvu pravosuđa Hrvatske.
- Spis je poslan 16. lipnja. Predmet će iz Ministarstva biti upućen Županijskom sudu u Zagrebu, koji treba potvrditi presudu protiv Bendera i uputiti ga na izdržavanje kazne – rekao je Halilagić.
Bender živi u Zagrebu od 2006., gdje je pobjegao dva dana nakon što mu je Vrhovni sud Federacije BiH potvrdio kaznu od 4,5 godina zatvora jer je kao direktor Federalnog zavoda MIO-a nezakonito prodao mostarski hotel “Ero”.
Presudu je krajem 2008. potvrdio i Ustavni sud BiH. BiH i Hrvatska su prije četiri mjeseca potpisale Izmijenjeni sporazum o međusobnom izvršenju sudskih odluka.
Zloporaba državljanstva
Podsjetimo, sporazum koji su početkom veljače ove godine potpisali naš ministar pravosuđa Ivan Šimonović i ministar pravde BiH Bariša Čolak unio je male, ali značajne promjene u mogućnostima međusobnog izvršavanja sudskih odluka u kaznenim stvarima.
Sporazum o izmjenama je iz već postojećeg Sporazuma o međusobnom izvršavanju sudskih odluka izbacio odredbu koja je do sada omogućavala zloporabu instituta dvojnog državljanstva.
Naime, u starom sporazumu, potpisanom prije 14 godina, pravomoćno osuđena osoba iz jedne zemlje mogla je odslužiti kaznu u drugoj, ali ako se osuđenik sam s tim usuglasi. U praksi je tih nekoliko riječi onemogućavalo hrvatskom pravosuđu da se domogne bjegunaca pred zakonom koji su zbog dvojnog državljanstva potražili utočište u BiH.
Zbog posjedovanja državljanstva zemlje u kojoj su se skrili, nisu bili podložni izručenju, a zbog sporne odredbe, nije ih se moglo ni prisilno smjestiti u zatvor. Izmjenom sporazuma, koja je potpisana ove godine, apsurdna odredba je izbrisana.
Pravomoćno osuđeni ne moraju dati svoj pristanak, nego nakon provedene propisane procedure mogu biti smješteni u kaznionicu na izdržavanja kazne u zemlji u kojoj su potražili utočište. Ako im se to ne sviđa, imaju još jedan izbor, a to je dobrovoljno se vratiti u državu u kojoj su pravomoćno osuđeni.
Kako se prigodom potpisivanja sporazuma slikovito izrazio Šimonović: “Mogu birati Zenicu ili Glinu.” Ako je riječ o osobi osuđenoj pred bosanskim sudom, Hrvatskoj se podnosi zahtjev za izvršenjem zatvorske kazne, i to Ministarstvu pravosuđa. Tada se provodi procedura priznanja presude i kada je ona okončana, nema zapreke da se pravomoćno osuđeni smjesti u najbliži zatvor.
U tu kategoriju, primjerice, spada riječki kirurg Ognjen Šimić koji je nakon presude za primanje mita potražio zaklon u BiH.
Glavaš i Petrović
Navedene izmjene riješile su pitanje pravomoćno osuđenih, ali je intencija da se dugoročno riješe i slučajevi bjegunaca nad kojima je u tijeku kazneni postupak. Za to bi trebalo potpisati međudržavni ugovor o izručenju vlastitih državljana pravosuđu druge države.
Ako dođe i do toga, riješit će se sporni slučajevi u koje spada i bijeg Branimira Glavaša, zatim zagrebačkog poduzetnika Blaža Petrovića, poduzetnika Joze Čurkovića te još niza javnosti nepoznatih osoba koje su se sklonile preko granice.
dnevni avaz
Vezani članci