Hrvatska i BiH potpisale ugovor o izručenju
"Državljanstvo više neće biti zaštita od kaznenog progona za najteža kaznena djela", rekao je Miljenić, dodavši kako su svijesni da se zbog dvostrukih državljanstava znalo događati da osobe koje treba procesuirati pobjegnu u drugu zemlju u kojoj imaju državljanstvo i pokušavaju izbjeći kazneni progon.
"To je ono što želimo ovim sporazumom izbjeći", ustvrdio je Miljenić, napomenuvši da je to jedan od ugovora čiji je cilj učinkovitiji progon svih kaznenih djela, dok je u konkretnom slučaju riječ o najtežim djelima.
"Sporazum vrijedi u budućnosti, ne vraća se unatrag, možemo govoriti o onome što će se događati", kazao je.
Čolak je također naglasio kako je bitno da državljanstvo više neće biti zapreka, ustvrdivši da se tim ugovorom tretiraju kaznena djela organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca, kao i druga teška djela.
Tim ugovorom, kazao je Čolak, iz razumljivih razloga nisu obuhvaćeni ratni zločini.
Dodao je da Bosna i Hercegovina niti s jednom od susjednih država nije potpisala sporazum o izručenju za kaznena djela ratnih zločina i da to u doglednoj budućnosti vjerojatno neće biti ni moguće. No, po njegovim riječima, za to postoje drugi instrumenti i sporazumi.
Odgovarajući na pitanje zašto se sporazum ne primjenjuje retroaktivno kao što je to slučaj ugovora sa Srbijom, Miljenić je rekao da je svaki sporazum plod pregovora i dogovora dviju strana koje su se opredijelile da on vrijedi od danas, odnosno od potpisivanja.
Dodao je da ne zna kako i zašto je ispregovaran prvi sporazum.
Zaključili smo da nam ovo daje jedan učinkoviti mehanizam i da nema potrebe u nekim stvarima opterećivati se postupcima koji su već otišli u određenom smjeru, kazao je Miljenić.
Čolak je rekao da postoje nebrojene mogućnosti da nijedno djelo ne ostane nekažnjeno, poput ustupanja kaznenih progona i saslušanja svjedoka putem videolinka, ali da dvije zemlje nisu u dovoljnoj mjeri iskoristile postojeće mehanizme.
HINA
Vezani članci