Ginu zbog kilograma bakra koji prodaju za 7,5 maraka
Isjekao kabl
U trenutku kad je isjekao kabl, došlo je do strahovite eksplozije, usljed čega su stanovnici Pijačne ulice ostali i bez električne energije.
Sličan slučaj dogodio se početkom godine u Mostaru, kada je Bekima Hrustića (35) iz Kaknja ubila struja dok je namjeravao ukrasti bakrene dijelove s trafostanice u blizini benzinske pumpe INA u naselju Zalik. Nesretnog čovjeka, s rukom zaglavljenom u rešetki trafostanice, pronašao je radnik "Elektrodistribucije" Mostar.
Osim što svoj život izlažu opasnosti, lopovi koji idu u krađu kablova, odnosno bakra i drugih metala, ugrožavaju i druge osobe te pričinjavaju veliku i nesagledivu materijalnu štetu, koja se nekada procjenjuje i desetinama tisuća maraka.
Ukradene metale, uglavnom, prodaju firmama koje se bave otkupom sekundarnih sirovina. Najviše je cijenjen bakar, koji košta od 7,5 do 8,5 KM po kilogramu pa nije teško zaključiti zašto je baš imovina bh. željeznica i elektrodistribucija najčešće na udaru lopova.
Osim spomenutih trafostanica, na meti lopova su i pruge, nekad čak i mostovi metalne konstrukcije, čime ugrožavaju i živote drugih građana. U Prijedoru je 2011. godine u seriji krađa skoro preko noći nestalo 100 metara željeznih šina sa pruge u Industrijskoj zoni "Celpak". Nedugo poslije, prijedorska policija privela je trojicu osumnjičenih Z. Š., S. Š. i S. B., mještane prijedorskog izbjegličkog naselja Vrbice.
Iz "Željeznica FBiH" potvrdili su da je njihova imovina često na meti lopova. U 2016. godini zabilježeno je 66 slučajeva krađe željezničke imovine, što je prouzrokovalo materijalnu štetu u iznosu od 367.168 KM.
- U prvih devet mjeseci 2017. godine zabilježena su 52 slučaja krađe željezničke imovine, što je za sedam slučajeva više u odnosu na isti period prošle godine, a materijalna šteta procjenjuje se na 245.245 KM. Prema našoj evidenciji, broj krađa željezničke imovine je u porastu. Na meti kradljivaca najčešće su kablovi, metalni dijelovi s vagona, kolosiječni pribor, poklopci sa signala, signalne oznake, ali i tovar (ugalj, staro željezo), odnosno sve ono što se može prodati u stanicama za otkup sekundarnih sirovina - ističu iz "Željeznica FBiH".
Osim materijalne štete, kako kažu iz "Željeznica FBiH", posljedice krađa su i onemogućavanje ili smetnja u komunikaciji između staničnih mjesta i, što je najopasnije, narušavanje sigurnosti prometa, uz mogućnost povređivanja i ugrožavanja života željezničkog osoblja, ali i putnika.
Nestaju i šahtovi
Neko vrijeme, pogotovo među romskom populacijom, aktualna je bila i krađa šahtova, što je dovodilo u opasnost i pješake i vozače. Nerijetko su nestajali šahtovi na veoma frekventnim mjestima te u blizini škola i vrtića. Osim metala, građani često, kako bi preživili, odlaze i u neleglano sakupljanje uglja na površinskim kopovima.
Vezani članci