Čiji su vitalni interes tisuću prekobrojnih 'boraca' za medijsku majorizaciju
Hercegovina.info
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Javnom radio-televizijskom sustavu BiH, koji predviđa osnivanje RTV kanala na hrvatskom jeziku, koji je jučer usvojilo Vijeće ministara, uzburkao je, preko državnih medijskih službenika i njihovih mentora, javnost u zemlji. U manje od 24 sata, negdje stidljivo i pritajeno, negdje agresivno i javno, na površinu su izašli mnogobrojni interesi mnogobrojnih zainteresiranih za sadašnji, sve samo ne dobar, sustav funkcioniranja "javnog" RTV servisa.
Žurno su se očitovale bošnjačke političke stranke s ministrima u Vijeću ministara. Tvrde kako na hrvatskom jeziku dijeli sustav javnog emitiranja po nacionalnim šavovima. Sadašnju entitetsku podjelu su zanemarili. Brzo su reagirali i iz europskih izaslanstava u zemlji. Žale se kako nisu bili uključeni u proceduru. Ljubomorni valjda što se ne pitaju baš o svakoj sitnici i svakoj odluci domaćih vlasti. I jedni i drugi koju su se u svojim reakcijama predstavili kao dušebriznici procedura zaboravili su naprasno kako je još prije pet godina Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH zadužio Vijeće ministara BiH na pokretanje postupka osnivanja RTV kanala na hrvatskom jeziku.
Reagirali su i sami uposlenici RTV sustava. Uz ine fraze i prizivanje demokratskih načela protiv demokratskih načela odali su i svoje interese i interese svojih "nadređenih". Novi bi kanal, tvrde, bio izravan udar na "ekonomski opstanak Sustava javnog emitiranja u BiH, odnosno postojeća tri javna servisa".
Koliko god se bježalo od stvarnosti, postojeća tri javna servisa su već podjeljena po nacionalnim šavovima. Entitetski servisi nisu ništa drugo no nacionalna podjela na srpski i većinski bošnjački entitetski kanal. Postojeća tri servisa ne samo kako nisu ekonoski isplativa nego su ekonomski neizdrživa.
Krovni servis, BHRT, ima 1.000 zaposlenih za jedan televizijski i jedan radijski program i za to dobija 50 posto RTV preplate iz cijele Bosne i Hercegovine. Od tih 1.000 uposlenih za izvršavanja svih zadaća javnog servisa prekobrojno je najmanje njih polovica! Sa današnjom tehnologijom i još pola od preostalih pola. I tri puta ljudstvom pojačani, sadašnji servisi imali su više od desetljeća vremena ispuniti demokratska i ekonomska načela koja spominju. Koliko su ih ispunili?
Isuviše se puno poziva na ekonomsku stabilnost sadašnjeg sustava RTV servisa, a nema odgovora jesu li dosadašnji višemilijunski gubici dio te stabilnosti. Isuviše se puno poziva na demokratska i europska načela i standarde u njihovim priopćenjima, a nema odgovora je li za njih negiranje nacionalnih prava samo jedne nacije nacionalna ravnopravnost i demokratski standard. Isuviše je puno fraza i skretanja pozornosti kako bi i ekonomiju i tobožne demokratske standarde prihvatio kao glavne razloge njihovog otpora RTV kanalu na mom maternjem jeziku u mojoj zemlji.
Žurno su se očitovale bošnjačke političke stranke s ministrima u Vijeću ministara. Tvrde kako na hrvatskom jeziku dijeli sustav javnog emitiranja po nacionalnim šavovima. Sadašnju entitetsku podjelu su zanemarili. Brzo su reagirali i iz europskih izaslanstava u zemlji. Žale se kako nisu bili uključeni u proceduru. Ljubomorni valjda što se ne pitaju baš o svakoj sitnici i svakoj odluci domaćih vlasti. I jedni i drugi koju su se u svojim reakcijama predstavili kao dušebriznici procedura zaboravili su naprasno kako je još prije pet godina Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH zadužio Vijeće ministara BiH na pokretanje postupka osnivanja RTV kanala na hrvatskom jeziku.
Reagirali su i sami uposlenici RTV sustava. Uz ine fraze i prizivanje demokratskih načela protiv demokratskih načela odali su i svoje interese i interese svojih "nadređenih". Novi bi kanal, tvrde, bio izravan udar na "ekonomski opstanak Sustava javnog emitiranja u BiH, odnosno postojeća tri javna servisa".
Koliko god se bježalo od stvarnosti, postojeća tri javna servisa su već podjeljena po nacionalnim šavovima. Entitetski servisi nisu ništa drugo no nacionalna podjela na srpski i većinski bošnjački entitetski kanal. Postojeća tri servisa ne samo kako nisu ekonoski isplativa nego su ekonomski neizdrživa.
Krovni servis, BHRT, ima 1.000 zaposlenih za jedan televizijski i jedan radijski program i za to dobija 50 posto RTV preplate iz cijele Bosne i Hercegovine. Od tih 1.000 uposlenih za izvršavanja svih zadaća javnog servisa prekobrojno je najmanje njih polovica! Sa današnjom tehnologijom i još pola od preostalih pola. I tri puta ljudstvom pojačani, sadašnji servisi imali su više od desetljeća vremena ispuniti demokratska i ekonomska načela koja spominju. Koliko su ih ispunili?
Isuviše se puno poziva na ekonomsku stabilnost sadašnjeg sustava RTV servisa, a nema odgovora jesu li dosadašnji višemilijunski gubici dio te stabilnosti. Isuviše se puno poziva na demokratska i europska načela i standarde u njihovim priopćenjima, a nema odgovora je li za njih negiranje nacionalnih prava samo jedne nacije nacionalna ravnopravnost i demokratski standard. Isuviše je puno fraza i skretanja pozornosti kako bi i ekonomiju i tobožne demokratske standarde prihvatio kao glavne razloge njihovog otpora RTV kanalu na mom maternjem jeziku u mojoj zemlji.
Bojan Šunjić/dnevnik.ba
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Vezani članci