Cijenik lažnih diploma: Svjedodžba 1000 eura, trogodišnji studij 3500 eura
Poslodavci-inspektori
Fakultetska diploma u Hrvatskoj i nije tako skupa - za trogodišnji studij kupca dođe oko 3500 eura, kaže. Srednjoškolska svjedodžba može se "naći" za manje od tisuću eura, što u usporedbi s uloženim trudom i novcem koji se potroši tijekom školovanja i nije neki iznos. Kvaka je samo u živcima, kojima vlasnik lažne diplome ili svjedodžbe mora biti oboružan kad krene upisivati lažne podatke u radnu knjižicu ili ih predočiti eventualnom poslodavcu. Uvijek - kako se vidi iz crne kronike - postoji mogućnost da ga razotkriju, što povlači teške posljedice i nije vrijedno zaobilaznog načina "dobivanja" diplome. Ipak, ljudi se u svojoj ambiciji koju ne prati upornost i rad potreban za završetak studija odlučuju na "najlakši" put do položaja, koji uključuje i kupnju kakve diplome ili svjedodžbe.
"Vjerodostojnije" diplome i svjedodžbe su, naime, one koje izda škola ili fakultet upleten u ovaj unosni biznis, što se malo skuplje plaća jer zahtijeva "intervenciju" više ljudi i rizik da i oni ostanu bez posla. Češće je ipak riječ o "diplomama" skinutim s interneta i krivotvorenim pečatima koje poslodavci ne provjere, pa se "lažnjak" zaposli najčešće bez ikakvih problema jer se one rijetko provjeravaju.
Problem obično nastane kada radnik s lažnim papirima mijenja posao i naleti na ažurnijeg poslodavca, ili pokuša upisati stručnu spremu u radnu knjižicu.
Suprotno našem uvjerenju da djelatnici ureda državne uprave nazivaju referade fakulteta i provjeravaju je li "xy" uistinu diplomirao, oni samo "utvrđuju je li isprava o stečenoj stručnoj školskoj i stručnoj spremi podobna za upis, odnosno sadrži li podatke koje treba sadržavati javna isprava da bi imala dokaznu snagu javne isprave (naziv tijela koje ju je izdalo, nadnevak i mjesto izdavanja, broj djelovodnika, potpis ovlaštene osobe, pečat, itd.)".
Tako stoji u odgovoru voditelja Službe za opću upravu i društvene djelatnosti županijskoga Ureda državne uprave Nika Vukića. Djelatnik Ureda državne uprave, naime, vjeruje izvorniku, prijepisu ili ovjerenom presliku isprave i završenom obrazovanju koje stranka donese kako bi ih upisala u radnu knjižicu. A zašto i ne bi kad su to javne isprave koje imaju dokaznu snagu, pa u njih povjeruje i javni bilježnik koji ih ovjerava, kao što je nedavno bio slučaj s profesoricom u jednoj dubrovačkoj školi.
Vrijedni i bez posla
Prijestupnici se otkrivaju samo ako je poslodavac toliko sumnjičav pa nazove fakultet ili školu kod koje je njegov radnik stekao svoje obrazovanje, što u pravilu - nije pravilo. Na sreću za one koji su se negdje zaposlili na račun krivotvorine. Njima i u budućnosti ostaje moliti Boga da se poslodavci ne sjete provjeriti ih, dok onima koji godinama sjede na Zavodu za zapošljavanje ne pomaže ni prava diploma.
Vezani članci