Borbu protiv ćirilice plaćaju Hrvati u Vojvodini

'Događaji koji prate uporabu ćiriličnog pisma u Vukovaru i drugim gradovima sigurno ne idu u korist hrvatske manjine u Vojvodini. Ali vjerujemo da problema neće biti jer su najviši dužnosnici u Srbiji, a među njima i predsjednik Tomislav Nikolić, obećali da će učiniti sve kako ne bi došlo do sličnih pojava spram hrvatske manjine i prava na uporabu hrvatskog jezika', izjavio je predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Petar Kuntić.

Predsjednik DSHV-a se nada smirivanju tenzija u Vukovaru do Nove godine 'jer u Srbiji ipak još uvijek postoje brojne organizirane skupine nad kojima država nema kontrolu', što se vidi na nogometnim utakmicama koje se nerijetko završe velikim neredima, u kojima ima i ozlijeđenih.

'Vlast tako treba urediti sustav da pravna država djeluje', zaključio je Kuntić.

Na moguće probleme za hrvatsku manjinu u Vojvodini zbog skidanja ćiriličnih ploča u Hrvatskoj ukazala je, u razgovoru za Radio Suboticu, i članica Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnoga vijeća (HNV) Ankica Jukić Mandić.

Kako je prenio taj radio, ukidanjem srpskog jezika i ćiriličnog pisma kao službenih u Vukovaru, hrvatska manjina u Vojvodini dovedena je u položaj manjine koja 'ima previše' i takav argument bi se mogao koristiti kao doprinos proglašavanju neustavnima pojedinih odredbi manjinskih zakona u Srbiji.

'Mogu razumjeti bol, rane i sve što se događalo. I sama dolazim iz područja gdje žive ti ljudi i mogu ih dobro razumjeti. Ali, ne mogu razumjeti da nitko nije pomislio da i negdje drugdje, kao ovdje u Srbiji, žive pripadnici toga naroda koji bi zbog toga mogli ispaštati. Žao mi je što se pokazalo da naš narod najviše brige vodi o sebi, a manje, ili možda i mnogo manje, o ljudima koji žive u dijaspori, a podcrtavam, velika su potpora samoj hrvatskoj državi', izjavila je Ankica Jukić Mandić.

Mi se ovdje borimo, dodala je ona, za očuvanje hrvatskog jezika, kulture, tradicije i obrazovanja, što je veoma veliko breme koje mi na našim slabašnim plećima, bez gotovo ičije pomoći, nosimo godinama iza nas.

U Vojvodini, odnosno Srbiji, hrvatski jezik i pismo u službenu su uporabu uvedeni 1993. godine, a 2004. ustanovljena je općinska Služba za prevoditeljske poslove na hrvatskom jeziku.

Hrvatski jezik je u službenu uporabu uveden i u mjestu Stara Bingula (općina Srijemska Mitrovica) 2005., u mjestu Sonta (općina Apatin) 2006., u mjestu Bački Monoštor i Bereg (općina Sombor) 2008. i u mjestima Sot i Batrovci (općina Šid) 2012. godine.

Međutim, iskustva u primjeni hrvatskog jezika i pisma u ovim selima posve su skromna, konstatira HNV.

Statutom AP Vojvodine iz 2009. hrvatski jezik i pismo uvedeni su kao jedan od šest službenih jezika i pisama u tijelima i organizacijama Autonomne Pokrajine Vojvodine.