ŽIVOT NAKON IZBORA U pet hercegovačkih gradova koje smo analizirali dogodile se samo kozmetičke promjene

Z. Kolobara/Hercegovina.info
Vidi originalni članak

Nedavno održani lokalni izbori u Bosni i Hercegovini nisu donijeli veće promjene. Uglavnom ćemo u svim gradovima i općinama gledati poznate face, rijetki su se odrekli funkcije načelnika ili gradonačelnika osim ako su morali, no stranke koje su bile na vlasti u velikom postotku su se i zadržale.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mostar je i ovaj put bio u fokusu, no za razliku od proteklih izbora koji su bili održani izvanredno mimo regularnog datuma, ove godine su izbori održani kada i u ostalim gradovima. 

Na čelu grada u protekle četiri godine bio je Mario Kordić (HDZ). Iako se u Mostaru gradonačelnik ne bira direktnim putem nego u Gradskom vijeću pa načelno svih 35 novoizabranih vijećnika može postati gradonačelnik/ica, zahvaljujući dobrom rezultatu HDZ-a izgledno je da će Mostarci još četiri godine gledati Marija Kordića kao gradonačelnika koji je i pojedinačno osvojio veliki broj glasova. Kordić je osvojio 11.165 glasova od ukupno HDZ-ovih 16.664.

Uz potencijalnog gradonačelnika, HDZ će biti najjača stranka u novom sazivu Gradskog vijeća, a odmah iza njih je i SDA što će izvjesno biti nova-stara koalicija u Gradu na Neretvi.

Iako su izbori 2020. donijeli povratak demokratskih procesa, mnogi problemi, poput nelegalne gradnje, sporne solaromanije na brdima oko grada, netransparentnog trošenja sredstava i deponije Uborak, ostaju neriješeni. 

Široki Brijeg i Čapljina imaju zajedničku podudarnost na ovim lokalnim izborima, a to je da su s mjesta gradonačelnika otišli ljudi koji su se na toj funkciji nalazili u više mandata. Naravno, kao i u ostalim mjestim njihove stranke su ostali na vlasti pa je tako Vidića u Čapljini zamijenila Iva Raguž, dok je Miru Kraljevića u Širokom Brijegu naslijedio Ivo Pavković. Njihovi nasljednici su mlađe stranačke snage, a ostaje za vidjeti kako će se nositi s problemima i izazovima kojih zasigurno ne manjka u oba grada.

Višemjesečna unutarstranačka previranja rezultirala su time da Miro Kraljević neće više biti kandidat za gradonačelnika Širokog Brijega, dok njegov stranački kolega iz Čapljine Smiljan Vidić odlazi na neslavniji način.

Unatoč visokom standardu života, Široki Brijeg i dalje nema funkcionalan pročistač otpadnih voda, a kanalizacija nije dovršena, iako su projekti pokrenuti još 2018. godine. Dugogodišnji gradonačelnik Miro Kraljević i predsjednik Gradskog vijeća Vinko Topić još ranije najavili su povlačenje nakon izbora 2024. godine, no iza sebe ostavljaju mnoga neispunjena obećanja. Revizorska izvješća ukazala su na nepravilnosti u financijskom poslovanju, osobito u upravljanju proračunskim sredstvima i javnim nabavama. 

HDZ će biti dominantna stranka i u Gradskom vijeću.

Dugogodišnji gradonačelnik odlazi s funkcije ostavljajući iza sebe mandat obilježen aferama i optužnicama. Tijekom svoje vladavine, Vidić i njegov bliski suradnik optuženi su za zlouporabu položaja i ovlasti.

Optužnica se odnosi na nezakonito stjecanje imovinske koristi u razdoblju od 2011. do 2015. godine. Vidićev odlazak dolazi u trenutku kada je njegovo upravljanje gradom pod velikim upitnikom, dok lokalna zajednica čeka na epilog pravnih procesa protiv njega.

No, izbori za gradsko vijeće prema trenutnim rezultatima puno su zanimljiviji i pokazuju jedan novi trend. Prema trenutnom stanju stvari, HDZ u Čapljini gubi ne samo dominantnu većinu kakvu je imao, nego gubi i prostu većinu u Gradskom vijeću. U Vijeće ulaze, uz HDZ, također i Čapljina u srcu, SDA, Pokret HUM, HDZ 1990 te HRS i SDP. Teško očekivati da će čapljinska oporba biti ujedinjena, no prema još uvijek neslužbenim podacima zajedno imaju više 

Suprotno od čapljinskog i širokobriješkog primjera su Posušje i Livno. Općinu Posušje i grad Livno u naredne četiri godine vodit će iste osobe, odnosno Ante Begić kao načelnik Posušja te Darko Čondrić kao gradonačelnik Livna.

Livno se u proteklom mandatu suočavalo s političkim previranjima, gdje je Gradsko vijeće ostalo bez rukovodstva na pola mandata, a mjesecima nije moglo formirati većinu. Oporbeni političari oštro kritiziraju rad gradske uprave, ističući brojne propuste, uključujući nedonošenje Statuta Grada i nepravilnosti u javnim nabavama, što je dovelo do lošeg upravljanja gradskom imovinom. Posebno su istaknuti problemi u školstvu i neriješeni infrastrukturni izazovi u lokalnim zajednicama poput Ljubunčića. Ured za reviziju je u srpnju 2024. izvijestio o brojnim nepravilnostima, uključujući nerealiziranih 16 preporuka, čime je dodatno naglašeno loše upravljanje u gradskoj administraciji.

Darko Čondrić je zabilježio porast glasova u odnosu na prethodne izbore, a ovaj put je u političkoj utakmici pobijedio Matu Vukadina iz HDZ 1990. Unatoč činjenici da imaju gradonačelnika, bit će zanimljivo u vijećničkim klupama. Prema rezultatima koje je SIP objavio razlika je samo u oko 300 glasova, pa će te dvije najjače stranke u Livnu biti skoro podjednake u Gradskom vijeću.

Za posuškog načelnika Begića ovi izbori su bili formalnost gdje je samo i službeno potvrdio svoj novi mandat budući da nije imao protukandidata.

Nova vlast u Posušju, nakon pobjede 2020., suočila se s kritikama zbog neispunjenih obećanja, uključujući izgradnju vodovodne mreže, autobusnog kolodvora i pročistača pitke vode. Oporba posebno kritizira fokus na nogometni klub HŠK Posušje, dok ključni infrastrukturni projekti stagniraju, poput kanalizacije i nedostatka prostornog plana. Revizori su otkrili nepravilnosti u financijskom poslovanju, uključujući loše upravljanje dugom i nepoštivanje zakona o javnim nabavama. Načelnik Ante Begić pohvaljen je za dobar PR, ali se suočava s optužbama za nedostatak transparentnosti i neaktivnost na rješavanju gorućih problema. 

Kao i ostalim hercegovačkim općinama i gradovima, HDZ je prošao odlično. U Posušju su dobili 3.143 glasova, a slijede ih HDZ 1990 s 543, HSS s 460 te HSP BiH s 425 glasova.

Vezani članci