ZAUSTAVLJENI VJETROAGREGATI KOD LIVNA 'Sada ne moramo kao susjedi moliti Kineze za nekoliko maraka više za našu zemlju'

Hercegovina.info
Vidi originalni članak

Mještani sela Dobro, Megdan, Potkraj i zaseoka Džebe, Krivića gaja, Dole, Vidoša, Sturbe i Drinove međe su nakon dvije godine administrativne borbe uspjeli dokazati ono što je potpuno jasno. Ne mogu se graditi vjetroagregati iznad izvora Sturbe i par stotina metara od kuća a da se trajno ne unište osnovni uvjeti za život. Okoliš da i ne spominjemo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Cijela priča oko gradnje vjetroparka ljudima uz kuće naših sela počela je davno.

Prije petnaest godina je poznati djelitelj javnog prostora objašnjavao na sjednici Općinskog vijeća Livna kako je projekt dobar, bezopasan za okoliš i kako nema potrebe za javnom raspravom. Poslušajte kako je tada javno, a opet daleko od znanja onih kojima se vjetropark pakirao uz kuće, govorio glavni izvršitelj svih dosadašnjih vlasti kada su koncesije u pitanju:

https://drive.google.com/file/d/1hEyap9rbLKgZdVMjmBOIu-WBJzpU60TH/view?usp=sharing

Sada kad su se mještani uspjeli izboriti za osnovno ljudsko pravo, dobro je podsjetiti se s kojom lakoćom se već desetljećima rasprodaje prostor, a da od te rasprodaje imaju koristi samo oni koji sklapaju ugovore i stišću ruke pri rukovanju, za stolom i ispod stola.

"Sreća naša da je ovaj investitor u koncesijske papire bio slabo zainteresiran za razvoj ovog projekta. Godinama je pomalo sređivao papire po Federaciji samo da bi što bolje 'udao'  te iste papire", ističu mještani.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tako su investitori istekom okolišne dozvole morali ishoditi novu pa je prije dvije godine Federalno ministarstvo okoliša na svojim stranicama objavilo poziv za javni uvid u Studiju procjene utjecaja na okoliš VE Orlovača tvrtke HB Wind.

"U zadnji tren je jedan naš mještanin iz Njemačke primijetio javni poziv u tamnom kutku interneta i obavijestio nas da pokušamo reagirati. Više od deset elaboriranih argumenata s više od 200 potpisa preostalih mještana spomenutih sela je natjeralo Federalno ministarstvo da, po prvi put u 15 godina razvoja ovog projekta, održi javnu raspravu i pruži priliku ljudima da se i njih nešto pita.

Grad Livno, koji je dobio naputak Federalnog ministarstva da se aktivno uključi u animiranje javnosti okolnih sela o održavanju javne rasprave i uključi se u istu je sve uredno ignorirao. Žalosti činjenica da su unaprijed u katastru omeđili pozicije vjetroagregata ljudima uz kuće kao da je stvar već gotova i sutra počinje gradnja.

Postavlja se pitanje kako su se usudili uraditi taj posao za investitora koji nema pola dokumenata? Na primjer okolišnu dozvolu", nastavljaju mještani koji se nadaju da će ova odluka donijeti mir.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mještani su se organizirali sami, u dovoljnom broju se odazvali na javnu raspravu. Argumentirali su svoje primjedbe, i da ne bi falilo, izradili geološku studiju u kojoj su stručnjaci geolozi objasnili da se iznad izvora Sturbe ne smije kopati, minirati, betonirati ogromne stope betonom koji ispušta štetne elemente u vodu. Uz sve to su opet skupili stotine potpisa u prilogu svojih argumenata i sve poslali Federalnom ministarstvu okoliša koje je postupilo na jedini mogući način.

Potvrdili su sve argumente mještana i naveli kako bi izgradnja vjetroparka imala štetne posljedice na okoliš koje su kontinuirane i nisu reverzibilne.

Rješenje Ministarstva je konačno, a investitor pravo na žalbu.

VE Orlovača je prošlost zahvaljujući ispravnom načinu na koji su postupali mještani.

Neće dočekati sudbinu svojih susjeda koji sada pregovaraju s Kinezima koliko malo  feninga ili maraka će isprositi za svoju zemlju. Ni sudbinu mještana gornjeg Brišnika kojima se više baš i ne živi u selu pored vjetroagregata.

"Sve vrijeme je potpuno jasno, ali pokvareni i korumpirani koji se od ovih projekata avansno naplate neće nikad shvatiti da ljudi nemaju drugog doma i da ne smiju rasprodati i ovo malo zemlje pod nogama. Jer onda više nemaju kud! Mnogi jesu otišli ali ovi što su ostali više uzmaknuti nemaju gdje. I neće!

Na primjeru Ivovika se vidi da na našoj zemlji mogu raditi što hoće.

Pitanje je hoćemo li dopustiti da nam upropaste životnu sredinu do mjere da više tu ne možemo živjeti? Ili ćemo je pokušati zaštiti a iz projekata koji nas ne ugrožavaju, bar direktno, ostvariti korist za cijelu zajednicu?

Na primjeru Ivovika, gdje se Grad Livno svjesno odrekao dodatne koncesijske naknade koju će Tomislavgrad uredno naplaćivati, smo naučili kako ne treba raditi.

Na primjerima koje su nam pokazali mještani Megdana, sela oko Golije i sada ovom velikom pobjedom protiv vjetroparka na Orlovači trebali bi naučiti da se ipak isplati boriti za svoj zavičaj", zaključuju mještani.

Vezani članci