Zašto su glavne tužiteljice ŽS godinama žmirile na kriminal i rasprodaju bogatstva FDS

Federalna vlada je na sjednici 29. srpnja ove godine donijela Odluku o raspodjeli novčanih sredstava iz pasivne podbilance poduzeća i banaka. Ovom odlukom Agenciji za privatizaciju u FBiH raspoređuju se novčana sredstva u iznosu od 480.935,75 KM, ostvarena prodajom imovine iz pasivne podbilance gospodarskog društva Fabrika duhana Sarajevo d.d. Sarajevo u Republici Srbiji, koja se nalazi u Užicu, Valjevu i Beogradu.

Točno prije godinu Inforadar je do detalja razotkrio kako je kriminalna hobotnica pod kontrolom SDA opljačkala i prodala Fabriku duhana Sarajevo (FDS) te ugasila duhanski biznis. U međuvremenu je počela rasprodaja ogromne imovine ovog giganta širom bivše Jugoslavije. Samo u Srbiji FDS je posjedovala nekretnine u nekoliko centara, u vrijednosti oko šest milijuna KM (bivša FDS se, naime, osim duhanskim bavi i pekarskim biznisom, bankarstvom te prodajom nekretnina i hotelijerstvom).

RASPRODAJA NEKRETNINA, KOMPANIJA, FONDOVA…

Jedan od predstavnika malih dioničara pojašnjava da o prodaji imovine izvan BiH „ne zna ništa jer ih naprosto ne obavještavaju, ali da pouzdano zna da je ta imovina izuzetno vrijedna i raspoređena po cijeloj regiji“.

„Znam da ‘Badeco Adria’ sve što ima u svom vlasništvu rasprodaje. To su brojne nekretnine i udjeli u fondovima kao što su: Univerzalpromet d.d. Tuzla, UPI poslovni sistemi, DUF Šib-ar Invest d.d. Sarajevo, ZIF Bonus d.d. Sarajevo, Remontmontaža d.d. Tuzla. Zanimljivo je da je do 2019., kada je pod sumnjivim okolnostima prodao dionice, Badeco sa 24,7 posto dionica bio drugi najveći dioničar ZIF-a Bonus. ZIF Bonus ima skoro četvrtinu vlasništva (23,28 posto) u najvećoj domaćoj kompaniji iz oblasti namjenske industrije Igmanu iz Konjica. Također Badeco je kao vlasnik 73,2 posto dionica Vakufske banke Sarajevo i 9,13 posto dionica Privredne banke Sarajevo, prodao svoj udjel u tim bankama. Svoj udio u vlasništvu ima i u Bor banci. Osim toga, FDS je bila vlasnik i hotela na Igmanu, Vlašiću i Srebrenici, čija sudbina je zanimljiva“, svjedoči za Inforadar jedan od najvećih malih dioničara Fabrike duhana Sarajevo, koji je inzistirao na anonimnosti.

Da bi se bolje razumjela ova prevara, podsjećamo da je duhanski biznis izdvojen u posebnu tvrtku FDS d.o.o. Ostali dio (poput imovine) preko FDS d.d., 2018. počinje djelovati s novim imenom tvrtke – Badeco. Dakle, Badeco je nasljednik vlasništva u nekoliko tvrtki, banaka i fondova koje je rasprodao i još uvijek rasprodaje.

Prethodno je Federalna vlada 2016. prodala svoj udio od 39,9 posto dionica u FDS austrijskom CID-u, Adriatic Investments GmbH i British American Tobaccu (BAT) za 42,7 milijuna KM.

Kako je pisao Inforadar u prvoj priči (https://inforadar.ba/dossier-inforadara-kako-je-opljackana-fabrika-duhana-sarajevo/), FDS je u potpunosti preokrenuta, i umjesto da se održi ili poveća proizvodnja – ona je drastično smanjena. Od mnogobrojnih brendova danas se samo prozvodi Drina koja će uskoro, najvjerojatnije poput Aure, biti rumunjski proizvod.

Današnji većinski vlasnik, CID iz Beča, ustvari je fiktivna tvrtka sa svega nekoliko zaposlenih, koje je u ime SDA postavio direktor FDS-a Edin Mulahasanović.

Još 2013. Financijska policija FBiH dostavila je Tužiteljstvu BiH i Tužiteljstvu Županije Sarajevo izvještaj o počinjenom kaznenom djelu u FDS, a koji se odnosi na nezakonitosti u poslovanju direktora Edina Mulahasanovića i još šest osoba, između ostalog u vezi sa štetnim ugovorom s Tobacco pressom. U izvješću je naveden i Badeco kao nasljednik vlasništva u nekoliko banaka, fondova i tvrtki te hotela, poput Hotela Aura u Srebrenici. Prije 12 godina, točnije 2009., FDS je kupila upravnu zgradu bivšeg Energoinvesta u centru Srebrenice. Tada je najavljeno da će biti izgrađen hotel s četiri zvjezdice, sa 70 apartmana i soba, te da je vrijednost ovog objekta 10 milijuna KM. Osobno je to najavio i tadašnji zamjenik predsjednika SDA Bakir Izetbegović.

U (ne)izgradnju je FDS zaista uložila oko 10 milijuna KM, a hotel je, prema najavama, trebao biti otvoren najprije 2011., pa onda 2013., te na kraju 2016. godine. Do danas nije ni završen ni otvoren. Ovaj hotel je često bio tema i u Parlamentu Federacije, međutim za gubitak novca nitko nikad nije odgovarao, iako je odmah na početku ustanovljeno da je odabran krivi izvođač radova.

KAKO SU UGOVARANI VEĆ IZVEDENI RADOVI

Prvi ugovor je potpisan s tvrtkom Tehno Srebrenica, koja je dobila čak i avans u iznosu 450.000 KM (isplaćen u tri faze od veljače do svibnja 2009.). Nakon toga FDS jednostrano raskida ugovor s ovom firmom, bez zahtjeva za povrat avansa. Prethodno su nadzorni organi upozorili FDS da Tehno Srebrenica ne izvodi radove prema projektnoj dokumentaciji te da kao izvođač nisu ispoštovali odredbe ugovora u smislu da nisu osigurali sigurnost objekata i osoba na gradilištu, mjerenja i geodetska osmatranja u tijeke građenja, te da tvrtka nije posjedovala materijalne, kadrovske i financijske mogućnosti za nastavak radova.

Novi ugovor dodijeljen je tvrtki Meister iz Živinica. Direktor tvrtke Meister Dževad Mahmutović, inače i član Predsjedništva SDA, u isto vrijeme bio je i član NO Fabrike duhana Sarajevo, što je bio školski sukob interesa.

Mahmutović je bio i savjetnik Bakira Izetbrgovića dok je obavljao dužnost člana Predsjedništva BiH. Ugovor je zaključen 25. prosinca 2009., a ukupna vrijednost radova iznosila je oko 994.000 KM. Tako je Mulahasanović ponovo ugovorio već izvedene radove, čime je nanesena dodatna šteta dioničarima FDS-a u iznosu oko 74.000 KM.

Financijska policija FBiH 2013. godine, kao i u slučaju Tobacco pressa,  dostavila je Izvješće Tužiteljstva BiH i Tužiteljstvu ŽS o počinjenom kaznenom djelu nezakonitog poslovanja u FDS a u vezi s ulaganjem u Hotel Aura.

„Kontrolirane su i nabavke, posebno kupovina tvrki ili nekretnina od privatnih poduzeća, kao i ostala investicijska ulaganja tada značajne akumulacije FDS. O svim tim nadzorima, inspektori Financijske policije su sačinili obimna izvješća s obimnom dokumentacijom koja potvrđuje osnove sumnje u izvršenje brojnih kaznenih djela od tadašnjeg menadžmenta FDS. Ja sam imao priliku pregledati nekoliko takvih izvješća poslanih tužiteljstvima. Na primjercima u koje sam imao uvid bili su pečati koji su potvrđivali da su ta izvješća dostavljani Tužiteljstvu BiH, odakle su proslijeđeni Tužiteljstvu ŽS. Posebno je obrađena investicija u hotel u Srebrenici, u koji je uloženo oko 20 milijuna KM, a do danas nije završen. U izvješću je navedeno više od 900 dokumenata koje potvrđuju kriminal pri realizaciji te investicije. Zanimljivo je da su neki poslovi oko te investicije ugovarani i plaćani dva puta“, kaže za Inforadar jedan od dioničara FDS Halil Čengić.

U Tužiteljstvu BiH nikada ovu prijavu nisu izvadili iz ladice, a pitanja, koja su im poslali novinari u dva navrata u prethodna tri mjeseca – ignorirali. U smeću je završila i prijava Tužiteljstvu Županije Sarajevo. Inforadaru je to potvrdio još prije godinu glavni inspektor Federalne policije:

"U vezi s kontrolom poslovanja FDS i statusom Izvješća o o počinjenom kaznenom djelu i počiniteljima koje je Financijska policija dostavila Tužiteljstvu BiH 28. svibnja 2013., možemo vas informirati o sljedećem: Dopisom Tužiteljstva BiH od 28. ožujka 2014. godine obaviješteni smo da je Izvješće s prilozima dana 18. rujna 2013. proslijeđen Županijskom tužiteljstvu Sarajevo kao stvarnom i mjesno nadležnom tužiteljstvu na dalji postupak. Županijsko tužiteljstvo je 20. prosinca 2018. donijelo odluku da se istraga neće provoditi, na koju je Finansijska policija blagovremeno uložila pritužbu. Županijsko tužiteljstvo je dana 29. travnja 2019. potvrdilo Naredbu da se istraga neće provoditi…

Zašto je Vlada FBiH prije prodaje FDS-a iz bilanca tvrtke izuzela njene veoma vrijedne udjelu drugim kompanijama koji vrijede više stotina milijuna KM? Podsjećamo, FDS je većinski upravljala Vakufskom bankom, imala udjele u Privrednoj banci Sarajevo i BOR banci.

Također, u vlasništvu FDS-a su bili i udjeli u Društvu za upravljanje fondovima (DUF) Market Investment Group, u DUF-u Šib Ar Invest, kao i ZIF-u Bonus. FDS je upravljala i trgovačkim poduzećima Univerzalpromet iz Tuzle i Tobacco Press iz Mostara, a ima udjele u brojnim drugim poduzećima poput UPI-a i UNITIC-a, čiji neboderi u Sarajevu vrijede stotine milijuna KM, te hotelima na Igmanu, Vlašiću i Srebrenici. Usprkos tome, Vlada FBiH je ovu profitabilnu tvrtke prodala za manje od 50 milijuna KM.

U TUŽITELJSTVIMA ŽMIRE NA KRIMINAL U FDS

Na zahtjev nekoliko dioničara, među njima i Halila Čengića, Tužiteljstvo ŽS je pokrenulo istragu, privelo zaposlenike i direktora AV brokerske kuće, koja je kupovala dionice FDS za nečiji račun po cijeni od oko 50 KM, uz isplatu do 10 KM u gotovini. Na taj način su stvarali utisak na tržištu da Vlada može prodati svoj dio oko te cijene, ali nitko nikad nije procesuiran.

"Premijer Novalić je sam sudjelovao u stvaranju uvjeta za jeftinu prodaju Vladinih dionica izjavama kako oni, eto, ‘hvataju FDS u slobodnom padu’. U takvom okruženju premijer je odredio cijenu od 83,5 KM po dionici i skoro 40% dionica FDS prodao za oko 42 milijuna. Koliko je to bilo ‘hvtanje u slobodnom padu’ pokazuje činjenica da već nekoliko godina isti kupac, za koga se zapravo i ne zna tko je, iste dionice plaća po više od tri puta većoj cijeni. Samo ovog puta i javno parama FDS. Između ostalih i parama iz neraspoređene dobiti FDS koja je tada iskazivana u iznosu od 50 milijuna. Premijer i direktor su to opovrgavali tvrdnjom da je to samo računovodstveni termin. Ovakvom prodajom, po Novalićevoj cijeni, Vlada je oštećena za oko 90 milijuna, a za nešto manji iznos oštećeni su i mali dioničari koji su imali dionica skoro kao Vlada. Nažalost, niti jedan organ nije se nikada bavio ovom prodajom, kao što se uostalom nije bavio nijednim dijelom kriminala menadžmenta FDS, koji je opširno dokumentaran u izvješćima Financijske policije“, pojašnjava Čengić.

Kaže kako glavna županijska tužiteljica Sabina Sarajlija, kao i njena prethodnica Dalida Burzić, nisu ništa nisu uradile po pitanju procesuiranja kriminala počinjenog u FDS.

"Pred sobom su imale čak 900 stranica dokaznog materijala. Ni sad nije kasno za procesuiranje onih koji su sudjelovali u kriminalnom uništavanju FDS-a. Danas su glavni proizvodi FDS-a pekarski proizvodi, jer je krajem 2018. FDS preuzeo lanac pekara Aspek i pretvorio je u novu tvrtka Fine Food d.o.o. Kupljena je od privatnog vlasnika, kako je Mulahasanović navikao  u dugogodišnjem mandatu“, na kraju dodaje Čengić.

O prodanoj imovini u bescjenje Inforadar je pokušao razgovarati sa svim akterima koji su uključeni u ovaj korupcijski „proces“; od Tužiteljstva BiH i ŽS, no odgovora nije bilo, dok je čovjek zadužen za odobrenja za medijske istupe u Financijskoj policiji FBiH „na godišnjem odmoru“.

Mali dioničari čekaju cijenu dionice koju, zasad, novi vlasnici neće ponuditi, dobivajući na vremenu i u vlastitom novčaniku. Izvor tvrdi da su skoro svakodnevno, u vrijeme prodaje Fabrike, u FDS kod direktora Mulahasanovića boravili tadašnji generalni tajnik SDA Amir Zukić i visoki službenik ove stranke Asim Sarajlić, inače, kako sam sebe voli nazivati – Izetbegovićeva desna ruka.

Nakon prve priče, tek da bi se zamaglile velike koruptivne radnje, Općinski sud u Sarajevu presudio je da su direktor FDS Edin Mulahasanović i Hasan Nurkić, direktora firme Agrokontrola iz Orašja, krivi za zloupotrebu položaja ili ovlasti. Osuđeni su na kaznu zatvora od šest mjeseci, uvjetno, i novčanu kaznu. Kazna zatvora se neće izvršiti ukoliko optuženi u roku od dvije godine ne počine novo kazneno djelo.

Optuženi Mulahasanović se tereti da je s Nurkićem, vlasnikom privatne tvrtke Agrokontrola, od kraja 2008. do 2013. zaključio ugovor o skladištenju duhana, iako je Nurkić u to vrijeme bio član NO i Odbora za reviziju FDS-a, te mu je tako omogućio financijsku dobit.