Bosna i Hercegovina, iako dio globalnih trendova ka energetskoj tranziciji i obnovljivim izvorima energije, suočava se s ozbiljnim izazovima zbog zastarjelih propisa, administrativnih prepreka i najvažnije, nedovoljne političke volje da se građanima omogući pravedna energetska tranzicija.
Dok su prosumeri – građani koji istovremeno proizvode i troše električnu energiju putem solarnih panela – u Europi i SAD-u već desetljećima prisutni, građani BiH još uvijek ne mogu uživati u ovakvom modelu energetske neovisnosti, o čemu je Hercegovina.info već više puta pisao.
Prema podacima i analizama nevladinih organizacija, usvajanje zakonskih okvira i pravilnika za podršku prosumerima značajno zaostaje. Ova situacija stavlja BiH u nepovoljan položaj u usporedbi s Hrvatskom, koja prednjači u regiji s više od 13.500 prosumera, dok BiH bilježi samo 47. Srbija je u nešto boljoj situaciji s 3.199 registriranih prosumera.
Građani gube strpljenje zbog sporosti institucija, jer njihova inicijativa za postavljanje solarnih panela često nailazi na birokratske prepreke. Potrebna dozvola i regulacije u BiH složenije su od izgradnje velikih solarnih parkova koje često financiraju politički povezani investitori.
Procesi za male solarne sustave na privatnim krovovima traju nerazmjerno dugo, dok veliki projekti dobivaju podršku unatoč slabijem doprinosu lokalnoj zajednici. Hercegovačko-neretvanska županija primjerice tek sada prilagođava svoj zakonski okvir onome koji je na federalnoj razini postavljen još u kolovozu 2023. godine.
Nacionalni energetsko-klimatski plan BiH predviđa ambiciozan cilj – do 2030. godine imati 10.000 prosumera. Međutim, bez hitnog donošenja potrebnih zakonskih regulativa, ovaj cilj djeluje nedostižno. Uz to, BiH ima i potencijalni problem sa kapacitetom distributivne mreže koji je već sada opterećen brojnim zahtjevima za priključne velikih solarnih i vjetroelektrana.
Tehnologija je već sada daleko ispred zakona i pravilnika, a građani, unatoč interesu i potrebi, ostaju na posljednjem mjestu.
Otvaranje tržišta za prosumere ne samo da bi omogućilo građanima da smanje račune za električnu energiju i emisije štetnih plinova, već bi doprinijelo lokalnoj ekonomiji i energetskoj sigurnosti. Uvođenje ovih promjena ključan je korak prema održivoj budućnosti, ali i nužan potez kako BiH ne bi izgubila korak u regiji i svijetu i postala energetska kolonija.
Za to vrijeme, po Hercegovini niču ogromna solarna postrojenja od kojih građani nemaju nikakve koristi, a na pojedinim krovovima i duže od godine dana stoje nepriključeni solarni paneli. I dok se investitorima u velike objekte trči u susret i prilagođava zakone i propise, prema potrebama običnog čovjeka nitko od nadležnih ne brine previše.
Vezani članci