ZABRINJAVAJUĆI TRENDOVI U BIH 'Dignem kredit da bismo preživjeli'

Podaci agencija za bankarstvo dva bosanskohercegovačka entiteta, Republike Srpske (RS) i Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), pokazuju trend dominacije kredita za opću potrošnju. To su krediti bez namjene kojima se zadužuju građani u BiH.

Od 3,5 milijardi KM (1,75 milijardi eura) plasiranih kredita u RS, čak 2,4 milijarde KM (1,2 milijarde eura) su krediti za opću potrošnju, donosi Radio Slobodna Europa.

"Prema namjenskoj strukturi kredita plasiranih građanima za opću potrošnju, nenamjenski gotovinski krediti čine 90,8 posto i veći su za 111,9 milijuna KM (više od 56 milijuna eura) ili pet posto u odnosu na kraj 2020. godine. Došlo je do smanjenja kredita za kupovinu robe široke potrošnje za deset posto i kredita za kupovinu automobila za četiri u odnosu na kraj 2020. godine", navodi se u izvješću na službenoj stranici Agencije za bankarstvo RS.

I u drugom entitetu, Federaciji BiH, najviše odobrenih kredita je za opću potrošnju, čak šest milijardi KM (tri milijarde eura). Stambeni krediti iznose 1,5 milijardi KM (750 milijuna eura).

"Učešće NPL-a (nekvalitetnih kredita) kod kredita odobrenih za opću potrošnju iznosi 6,8 posto, dok je kod stambenih kredita 2,7 posto", navodi se u na internet stranici Agencije za bankarstvo FBiH u informaciji objavljenoj u prosincu 2021. godine.

Suada (43) je nezaposlena. S obitelji živi od suprugove plaće od 900 KM (oko 450 eura) u Cazinu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH).

Njen suprug radi u građevinskoj tvrtki, a pored toga se bave i domaćom proizvodnjom. Međutim, sve to, kako kaže Suada, nije dovoljno za normalan život.

Zbog toga, godinama dižu kredite koji im, priča, pomažu da plate obaveze i prežive.

"Dignem kredit da izmirim obaveze i dignem kredit da bismo preživjeli. Dijete imam. Imam karticu koja je uvijek u crvenom. Dok čovjek digne plaću, platim račune, djetetu mjesečnu (kartu za autobus) nema šanse da preživiš opet do iduće plaće. Što ćeš, mora se preživljavati, a to čovjek ne može stići”, kaže Suada za Radio Slobodna Europa (RSE).

Kakve su posljedice rasta nenamjenskih kredita?

U Udruženju banaka BiH smatraju da rast potrošačkih kredita nije rezultat pandemije koronavirusa, već je riječ o trendu prisutnom više od deset godina.

Potrošački krediti rastu nauštrb investicijskih i stambenih kredita iz više razloga, a jedan od njih je i za povećanje standarda potrošnje, kaže za RSE predsjednik Udruženja banaka BiH, Berislav Kutle.

Podsjeća da službena prosječna plaća u oba entiteta u Bosni i Hercegovini iznosi oko 1.000 maraka (500 eura), ali da je realno ona manja.

“Najveći broj ljudi ima od nekih 500 do 700 maraka plaću (250 do 350 eura). Na tako nisku plaću se ne mogu dizati duži i veći stambeni krediti i onda je jasno da stanovništvo diže potrošačke jednostavnije kredite kako bi moglo upotpuniti ili jedan dio, manji, za investicije, a drugi dio za rupe u standardu”, kaže Kutle.

Plaće vrijede pola potrošačke korpe

Drastičan rast cijena je jedan od ključnih razloga zbog čega građani u BiH dižu kredite da bi preživjeli, smatraju u Klubu potrošača iz Tuzle.

U prilog toj tvrdnji su i podaci entitetskih sindikata koji pokazuju rast cijena potrošačkih košarica, dok je rast plaća višestruko manji.

Potrošačka košarica u entitetu FBiH za prosinac iznosila je 2.265 KM (blizu 1.150 eura), objavili su u siječnju ove godine u Savezu samostalnih sindikata BiH.

U RS potrošačka košarica u prosincu je iznosila 2.032 KM (1.016 eura) i s prosječnom plaćom je pokrivena tek s 51 posto, podaci su Saveza sindikata RS.

“Jedna prosječna plaća, ukoliko radi jedan član prosječne četveročlane obitelji, sigurno nije dovoljna za život te obitelji u jednom mjesecu”, kaže predsjednica Kluba potrošača iz Tuzle, Gordana Bulić.

Ona navodi da su cijene pojedinih osnovnih životnih namirnica skočile i više od 40 posto u tijeku 2021. godine.

Rast cijena životnih namirnica veći od 40 posto

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, u toku 2021. godine zabilježen je ukupan rast cijena od 6,4 posto.

Prema mjesečnim podacima Agencije, od srpnja do prosinca 2021. godine, porasle su cijene brašna, šećera, ulja, kruha, riže, piletine i crvenog mesa, ali i drugih namirnica.

Tako je cijena kruha sa 2,3 KM (1,15 eura) po kilogramu u srpnju 2021. porasla na 2,6 KM (1,3 eura).

Cijena crvenog mesa, konkretno kilograma junetine, zabilježila je najveći porast. Od 13,5 KM (oko sedam eura) po kilogramu, koliko je ona iznosila u srpnju, sada građani BiH prosječno plaćaju skoro 15 KM (7,5 eura) kilogram.

U odnosu na cijene u istim mjesecima 2020. godine, primjetan je konstantan trend rasta osnovnih životnih namirnica.

Uz cijene osnovnih životnih namirnica, znatno opterećenje predstavljaju i određena veća godišnja novčana izdvajanja.

“Ključni trošak za jednu četveročlanu obitelj je polazak djece u školu, to su uvijek novi izdaci. Tu je i godišnja obnova odjeće. Ponešto je potrebno da se i obnovi u stanu. Tu je i nabavka zimnice. Rast cijene utječe i na one obaveze koje imamo redovno, poput komunalnih obaveza. Tu je i godišnji odmor, ako što uspije ostati”, navodi Gordana Bulić.

Podaci o potrošačkim košaricama u oba bh. entiteta pokazuju da građani najviše novca u tijeku mjeseca, potroše upravo na prehranu, stanovanje, komunalne usluge, te tekuće održavanje domaćinstva.

Prema podacima sindikata, za hranu u RS mjesečno se izdvoji oko 800 KM (400 eura), a u FBiH oko 1.000 KM (500 eura).

Prema podacima Ujedinjenih nacija, polovina stanovništva Bosne i Hercegovine je na rubu siromaštva, a 15 posto je u apsolutnom siromaštvu.