FOTO  ZA OVAJ ZLOČIN NITKO NIJE ODGOVARAO Na Stipića livadi obilježena 29. godišnjica zločina nad Hrvatima u Doljanima

Polaganjem vijenaca na spomen- obilježju na Stipića livadi i svetom misom zadušnicom obilježeno je 29 godina od zločina koji je Armija Republike Bosne i Hercegovine počinila nad 39 civila i vojnika Hrvatskog vijeća obrane. Oko 200 stanovnika Doljana i okolnih naselja tog su dana privedeni i odvedeni u Muzej Bitke na Neretvi u Jablanici, koji je tada korišten kao logor. Odgovorni za ovaj zločin nisu procesuirani. 

Hladno vrijeme i magla nisu omeli okupljanje na svetom misnom slavlju pored lokalnog izvora na Stipića livadi, 29 godina nakon što su pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine ovdje dočekali one koji su bježeći iz Doljana ovdje tražili pitku vodu, pri čemu su ubili 39 osoba, civila i naoružanih mještana okolnih sela. Do danas zločin nije procesiran, piše BHRT.

"Tada je stradalo 39 ljudi, od toga šest civila i 33 vojnika. Ono što nije nastradalo, pokupljeno je autobusima u grad Jablanicu, odnosno Muzej Bitke na Neretvi. Za ovaj zločin, u suštini nitko nije odgovarao, vode se neki procesi, ali tome nema kraja. Posebno mi je drago da su se u ovom području ljudi vratili i sada žive zajedno Hrvati i Bošnjaci", kaže Ivan Rogić, organizator prisjećanja.

Marinko Ljoljo bio je prije rata ravnatelj škole u Jablanici. Položio je više od milijun karanfila u Neretvu, dobio tu tu nagradu za životno djelo, a potom je bio zatvoren u istom tom Muzeju na dan kada su autobusima dovodili zarobljenike sa Stipića livade. Zašto pravda nije ugledala svjetlo dana, to je ono o čemu umirovljeni profesor Marinko svakodnevno razmišlja.

"To je ogromno vrijeme, nestali su svjedoci, izlapila su sjećanja. Ja ne kažem da se svi trebamo baviti ratnim zločinima i procesuiranjem, ali oni koji su profesionalno za to zaduženi, dužni su i obavezni. Mi svjedoci smo se umorili, razočarali, razlijenili, izvrijeđani smo, imamo raznih problema, čak i sigurnosnih, i tako dalje", kaže Marinko Ljoljo.

U podnožjima Stipića livade živjelo je više od tisuću Hrvata katolika prije rata. Pokolj koji se ovdje dogodio otjerao je i jedne i druge i danas ovdje živi tek oko 400 ljudi, od toga polovina Bošnjaka i polovina Hrvata povratnika. Razlog je dugogodišnja nepravda nad žrtvama, ali i nepostojanje volje za osiguranje održivog povratka raseljenima.