Vlast u BiH najgora u regiji: Više pauza nego sjednica

Za mandatno razdoblje od 2010. do 2014. ova zakonodavna institucija je usvojila svega 85 zakona. To je, praktično, deset puta manje od Hrvatskog sabora ili šest puta manje od srbijanskog parlamenta.

U nevladinoj organizaciji Centri civilnih inicijativa, koja prati rad bh. parlamenta, kažu kako je ovo najgori rezultat u proteklih petnaestak godina.

- Zastupnici i zastupnice Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, kao od građana izabrani predstavnici vlasti, pretvorili su se u ponižavajući servis stranačkih čelnika koji misle i odlučuju umjesto njih, ocjenjuje Ivica Ćavar, konzultant CCI-ja.

Iako su se sve stranke na vlasti klele u europske integracije, najveći broj zakona iz ove oblasti ostao je neusvojen. Među njima su izmjene Ustava, koje bi omogućile nacionalnim manjinama kandidiranje na izborima. Nisu usvojene ni izmjene Izbornog zakona, kojim bi bilo omogućeno raspisivanje izvanrednih izbora ukoliko se vlast ne oformi u određenom roku.

- Posljedica loše vlasti u Bosni i Hercegovini i izgubljenih godina, u kojima ta vlast nije uradila ništa značajno za svoje građane, uključujući i neispunjavanje ozbiljnih međunarodnih obveza, su krajnje zabrinjavajuće, ističe Majda Behrem Stojanov iz Centara civilnih inicijativa.

Bh. parlament i Vijeće ministara, usprkos svojoj neefikasnosti, sve su dobro naplatili. Njihova mjesečna primanja su iznosila od dvije do četiri tisuće eura, a pojedini ministri su, osim plaće u bh. vladi, uzimali novac i od funkcija koje su obavljali pored ove. Ivica Ćavar navodi i primjer.

- Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara i ministar financija Nikola Špirić, koji je po funkciji predsjednik Upravnog odbora za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine, pored mjesečne plaće, toplog obroka, odvojenog života i troškova smještaja, ima i dodatnu zaradu u iznosu od 2.288 KM, kao predsjedatelj Upravnog odbora spomenute uprave, što mu donosi mjesečna ukupna primanja u iznosu od osam tisuća maraka, pojašnjava Ćavar.

No, da jako dobro znaju braniti svoje plaće, pokazala je i zastupnička rasprava u državnom parlamentu kada su se na dnevnom redu jedne od sjednica, proljetos, našla, čak, tri prijedloga za njihovo smanjenje. Radio Slobodna Europa izdvaja polemiku zastupnika Adnana Bašića iz SBB-a i Vesne Krstović Spremo iz PDP-a.

- Nismo mi dežurni krivci za to što ova država financijski stalno pada na dno. Mi smo najmanje za to krivi, kaže Bašić.

- Taj dug štednje ne postoji nigdje. Gdje su agencije, gdje je izvršna vlast i svi drugi oblici vlasti. Nekako, postaje degutantno da se sva priča baca na leđa zastupnika Parlamentarne skupštine koji su, zaista, ne kažem previše uspješni, ali nismo ni neuspješni, poručuje Krstović Spremo.

Za razliku od zastupnika, bivši ministar financija BiH Fuad Kasumović misli drugačije.

- U državi gdje imate preko 500 tisuća ljudi nezaposlenih, gdje imate neuređen sustav u svakom smislu te riječi, očigledno da ljudi koji vode određene resore i određene vlade, nisu dorasli ovakvom sustavu da mogu napraviti nekakav boljitak ovoj državi, ističe Kasumović.

Inače, tijekom četverogodišnjeg mandata, izabrani predstavnici vlasti u BiH imali su više pauza nego sjednica. U jednom trenutku, bh. parlament nije zasjedao skoro tri mjeseca, no, nitko se od njih pretjerano zbog toga nije zabrinuo. Profesor na banjalučkom univerzitetu Ivan Šijaković pojašnjava i zašto nije.

- Oni su odlučili prvo sebi podijeliti dobre plaće, dobra primanja i različite druge honorare. To im je rečeno od njihovih glavnih političkih ekspozitura. Ja mislim da je to isto uradila i međunarodna zajednica koja im je dala taj signal - vi nemojte ništa raditi, blokirajte sve, neka to tako bude, razvlačite, odugovlačite dok vam mi ne damo jedan drugačiji signal, ocjenjuje profesor Šijaković.

U ovom trenutku nitko ne želi prognozirati hoće nova vlast u Bosni i Hercegovini biti bolja. Sudeći prema dosadašnjim rezultatima stare, gora teško može biti, piše Radio Slobodna Europa.