VLAST I OPORBA U HNŽ-u SLOŽNI Vrijeme je da općine i gradovi upravljaju turizmom, TZ HNŽ nitko nije zadovoljan

I vlast i oporba u HNŽ-u u ovom trenutku složni su oko jedne činjenice, da Turistička zajednica HNŽ-a u ovom obliku nema smisla, odnosno da ju treba vratiti u lokalne okvire, kako bi bila i svrsishodnija i efikasnija nego sada. 

U vrijeme pandemije pokazalo se da ugostitelji samoincijativno traže rješenja da pridobiju kojeg turistu, a da TZ, poharana manjkom prihoda - manje-više čeka sudbinu. Na jednoj od narednih sjednica Skupštine HNŽ-a trebalo bi kroz izmjene i dopune zakona o turističkoj zajednici u HNŽ-u doći do njezina preustroja. 

HDZ-ov zastupnik u Skupštini HNŽ-a Đuro Prkačin kaže da je nezadovoljstvo radom Turističke zajednice HNŽ-a prošireno i na zastupnike. 

60 posto od pristojbe mjestu ubiranja

“Pokazalo se da naša turistička zajednica nije funkcionalna, a ni učinkovita, pogotovo u vrijeme pandemije. Trenutačno se u skupštinskoj proceduri nalazi novi zakon, odnosno izmjene i dopune Zakona o turističkoj zajednici HNŽ-a koji se uskoro trebaju naći na dnevnom redu Skupštine. Tim zakonom se nadležnosti TZ HNŽ-a prenose na općinske i gradske organizacije”, kaže Prkačin. Stajališta je da će nakon toga doći do pomaka. 

“Ako se usvoje izmjene i dopune kako je predloženo, a o čemu pozitivno razmišljaju i jedinice lokalne samouprave, konkretno bi to značilo da jedinice lokalne samouprave, putem općinskih i gradskih vijeća mogu donijeti odluku o ustroju turističke zajednice na razini općine ili grada”, ističe dalje on. 

Osim toga, lokalne jedinice bi i prihodovale od vlastitog turizma. 

“Svi znamo da je interes jedinica lokalne samouprave razvoj turizma i da u svojim strategijama navode razvoj turizma kao jednu od grana za razvoj gospodarstva. Ono što bi se još poboljšalo jesu prihodi od boravišne pristojbe, koji nisu mali. Trenutačno jedinice lokalne samouprave nemaju nikakve koristi od boravišne pristojbe, tako da se radi na crno. Nije interes ni ugostiteljima da plaćaju pristojbu jer nemaju ništa zauzvrat. Ovim zakonom bi se raspodjela promijenila u korist općina i gradova. Predložili smo 60 na prema 40, ili čak 70 posto u korist gradova i općina. To bi onda bilo stimulativno za jedinice lokalne samouprave da usmjeravaju ta sredstva za razvoj turizma”, objasnio je u izjavi našem portalu Prkačin. 

Devedesetkin zastupnik u Skupštini HNŽ-a Ivan Odak smatra da je to moglo biti učinjeno i ranije. 

“Zastupnici HDZ-a 1990 u Skupštini HNŽ-a uporno traže tematsku sjednicu o stanju u turizmu u HNŽ-u. Naše stajalište je da Turističku zajednicu HNŽ-a treba TZ reorganizirati, utemeljiti  općinske turističke zajednice, a boravišnu pristojbu preraspodijeliti tako da 60% sredstava se vrati mjestu ubiranja, a 40% županiji”, izjavio je Odak za Hercegovina.info. 

Predsjednik HRS-a i također skupštinski kolega Prkačinu i Odaku ističe da TZ u ovakvom obliku služi samo sebi. 

“Misija i vizija Turističke zajednice je situiranje podobnog kadra u sklopu te javno-stranačke institucije, nipošto regulacija i promocija sektora turizma. Upitajte bilo kojeg gospodarstvenika koji se bavi turizmom ili djelatnika iz turizma ima li ikakvih povratnih beneficija koje bi bile rezultat nameta koji se plaćaju ovoj zajednici. Ne da nemaju, nego ljudi pojma nemaju o svrsi Turističke zajednice. U trenucima najžešćeg lockdowna i kada se donosio tzv. korona zakon, mi smo tražili dokidanje ovih nameta za 2020. godinu, pogotovo ako se zna koliko imaju akumuliranih sredstava iz 2019., što je odbijeno. Dakle, turistička zajednica je svrha samoj sebi”, podvlači Raguž.

Dodaje da se ne treba čuditi što ugostitelji izbjegavaju pristojbu.

“Ne treba nas onda iznenađivati što Konjic ima više noćenja od Neuma. Jednostavno, vlasnici i gospodarstvenici ne osjećaju niti obvezu, ali niti potrebu poštovati zakonske procedure, jer znaju da sustav služi partiji, a ne općem dobru. Pogledajte samo s kojim potencijalima raspolaže županija, od Blidinja, preko Hutova blata, Mostara do Neuma. Pogledajte kako se ponašaju i djeluju odgovorne osobe tih resursa, ponovno, počev od Blidinja koje se rasprodaje za male pare, do Hutova blata gdje su ribo-lovočuvari među glavnim ribo-lovokradicama. U Mostaru, da nema fratara, turizam bi bio stihija. Kompletan turistički sektor je potrebno iz temelja mijenjati, regulirati i podzakonskim aktima definirati, prvenstveno kako bi postao svrha onome za što služi, a to je promocija i razvoj turizma. Međutim, kod nas je to utopija, dok god je društvo u službi partije, a partija u službi pojedinaca”, stajališta je Raguž.

Iz Turističke zajednice HNŽ-a nedavno su bocnuli Općinu Neum da je manje uplatila boravišta nego Konjic, premda znamo da Neum nije endem, i da je i po pitanju pristojbe sivilo u svim općinama u HNŽ-u, i da tako godinama milijuni klize, i iz Međugorja, i Mostara, i ostalih gradova i općina. 

Načelnik Neuma Dragan Jurković smatra da će nakon reorganizacije doći i do bolje naplate, jer će lokalna sredina bolje kontrolirati naplatu pristojbe, ako ide u lokalnu korist.

“Trenutačna je situacija kakva jest, nema nekih velikih kontrola, i normalno da će u takvoj situaciji svatko uhvatiti priliku da izbjegne ono nešto što bi se trebalo uplaćivati. Vraćanjem na lokalnu razinu bi bile i veće kontrole od općinskih službi i ti bi prihodi bili zasigurno puno veći.  U planu je da 60 posto ide lokalnoj zajednici, 30 posto županiji, 10 posto Federaciji, s tim da bi tih 30 posto išlo za manje razvijena turistička središta da bi mogla funkcionirati. Nadam se da ćemo već iduće godine imati općinske, odnosno gradske turističke zajednice koje će se pokazati efikasnije od postojeće”, kaže u izjavi našem portalu Jurković.

Neum, dodao je, trenutačno nema nikakvih direktnih prihoda od turizma. 
“Godinama je problem nefunkcioniranje TZ u onom svom obliku u kojem bi trebala biti - pomoć lokalnim sredinama. Te boravišne pristojbe koje se uplaćuju i kad se uplaćuju idu u županijsku turističku organizaciju koja onda nekim tim rasporedom vraća dio novca lokalnim sredinama, međutim to je nedostatno za bilo kakve ozbiljne aktivnosti koje bi se planirale raditi, pogotovo veće infrastrukturne”, zaključuje Jurković. 

Iz Prozor-Rame, godinama upiru prstom u TZ HNŽ-a, te traže reorganizaciju, a također smatraju da je sve moglo biti i ranije. 

“Smatram da TZ HNŽ posluje potpuno ilegalno. Tko može reći kad su bili izbori, kad je netko pravilno postavljen na neku funkciju u TZ? Sve se završava u nekom političkom dogovoru koji nas je u ovoj županiji doveo do toga da smo uzalud birali prije 3 godine, vlast se nije mijenjala, samo smo imali smiješno/ žalosne situacije u kojima premijer kao vrh izvršne vlasti ili jedan ministar može biti istovremeno i zastupnik tj. zakonodavna vlast, sam sebi donositi odluke. Nerad i nered u županijskoj politici  oslikava se i u Turističkoj zajednici, i zato smo tu gdje jesmo – među zadnjim zemljama po mnogim pokazateljima”, ističe za Hercegovina.info načelnik Jozo Ivančević.

Podsjeća da Hercegovačko neretvanska županija ima vrlo zastarjeli model turističke zajednice, potpuno neusklađen sa stvarnim potrebama cijelog društva. 

“Turizam je danas jedna od najperspektivnijih grana gospodarenja, pomaže u očuvanju okoliša, pomaže razvoju poljoprivrede i sela općenito, pomaže obrtnicima, posebno tradicijskim, pomaže trgovini i ugostiteljstvu…. Kod nas je turizam postao stihijski, Turistička zajednica HNŽ-a nema prepoznatljive projekte, nema strateški pristup turizmu općenito”, dodaje on. Ističe da bismo na području turizma trebali imati jasniju viziju djelovanja.

“Ako općine i gradovi imaju potrebu za svojim turističkim zajednicama, tada im to svakako treba omogućiti, jer i Europska povelja o lokalnoj samoupravi govori u korist boljeg statusa općina i gradova. U takvim odnosima turistička zajednica na razini županije može i treba biti servis općinskim turističkim zajednicama, kako bi u nekoj sinergiji i sa drugim djelatnostima i subjektima ostvarivali što bolje rezultate”, dodao je Ivančević. Smatra da rekonstrukcija turističke zajednice u HNŽ-u treba ići i u pravcu stvaranja novih pravila kao i u pravcu podmlađivanja i stručnijeg pozicioniranja kadra u toj organizaciji.

Na potezu od Prozora od Neuma brojni su turistički potencijali, uglavnom neiskorišteni i neistraženi. Vraćanje turizma kućama, općinama i gradovima, te angažiranje mladih i inovativnih kadrova zasigurno bi donijelo bolje dane za turizam u cijeloj Županiji, pa tako i same žitelje, koji bi možda upravo u toj grani mogli sebi osigurati opstanak.