Pravobraniteljstvo Vlade HNŽ-a uložilo je žalbu na rješenje Općinskog suda u Mostaru, sutkinje Danke Šimunović, a kojim je zakočen ponovljeni natječaj za izbor ravnatelja ZZO HNŽ-a u Mostaru, nakon čega je na tromjesečno razdoblje imenovan Andrej Čović.
„Ovo imenovanje nema nikakvu poveznicu s prethodnim natječajem i u tom kontekstu novi privremeni direktor će se upisati u sudski registar i on će biti ovlašteni potpisnik za zavod. Kada govorimo o sudskom rješenju o natječaju, tim rješenjem je obustavljena natječajna procedura koja je bila u tijeku, žalbeni rok je 8 dana, pravobraniteljstvo je danas uložilo tu žalbu i ovisno o krajnjem sudskom ishodu vidjet ćemo što s natječajem. U ovom trenutku, vezano za imenovanje v.d. direktora, nema nikakvih problema i zavod nastavlja funkcionirati naredna 3 mjeseca, odnosno 90 dana, s privremenim ravnateljem“, kazala je na današnjoj sjednici Skupštine HNŽ premijerka Marija Buhač.
Općinski sud u Mostaru, sutkinja Danka Šimunović, 22. siječnja je donio rješenje kojim je zaustavljeno imenovanje ravnatelja ZZO HNŽ-a, koji je od trećeg mjeseca prošle godine bez ravnatelja, a dok se ne okončaju procesi po tužbi Ane Vidačak, proglasivši je u rješenju državnim službenikom.
I Vidačak podliježe Zakonu o vladinim imenovanjima
Mostarski odvjetnik Milenko Krčum navedeno rješenje nije želio komentirati, no pitali smo ga uopćeno mišljenje jesu li zaposlenici Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ državni službenici i namještenici u smislu Zakona o državnoj službi Federacije BiH.
Istaknuo je da odgovor na to pitanje ovisi od odgovora na pitanja: a) je li ZZO HNŽ samostalna upravna organizacija, i B) ako jeste primjenjuje li se na njih Zakon o državnoj službi Federacije BiH.
„No, zasebno pitanje je jesu li direktori ZZO u županijama rukovodeći državni službenici. Ako je odgovor na pitanje A potvrdan, onda su direktori zavoda rukovodeći „državni službenici“. Na prvo pitanje moguće je odgovoriti različito. Nominalno ZZO se naziva zavodom. Zavodi su vrsta samostalnih upravnih organizacija, kao što su agencije i direkcije. Tako je i po federalnom Zakonu o organizaciji uprave i po županijskom Zakonu o upravi. No, to – po mojem skromnom mišljenju - samo znači da postoje organizacije i pravne osobe koje nose naziv „zavod“ koje jesu samostalne upravne organizacije. Ne znači da ne postoje pravne osobe koje nisu upravne organizacije, da da nose naziv zavod ili agencija“, stajališta je Krčum.
Status županijskih zavoda za zdravstveno osiguranje, kako navodi, uređen je federalnim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, koji zavode zdravstvenog osiguranja definira kao federalne i županijske zdravstvene ustanove koje obavljaju djelatnost iz člana 43. tog zakona.
„Dakle, taj zakon zavode definira kao ustanove, a ne kao samostalne upravne organizacije. U tom Zakonu ne stoji da su to samostalne upravne organizacije, ali ne stoji izričito ni da nisu. Dakle, da postoje ustanove koje nose nazive iz oba zakona o organizaciji uprave (F BiH i HNŽ) nije rijedak slučaj. Slično je i sa Federalnim zavodom mirovinskog i invalidskog osiguranja. Slično je i sa Financijsko-informatičkom agencijom (FIA). Poznato je da se u spomenutom Zavodu MIO/PIO provodilo zapošljavanje putem natječaja, samo ako direktor tako odluči. Pa su godinama direktori nisu tako odlučivali, nego su zapošljavali bez ikakve procedure“, istaknuo je Krčum.
Kap koja je prelila čašu, podsjeća odvjetnik, bilo je zapošljavanje kćeri bivšeg premijera Fadila Novalića, pa je 2018. godine izmijenjen Zakon o radu i izmjenama je konačno uređeno pitanje zapošljavanja u javnom sektoru.
„Od tada postoji obveza da se u zavodima i agencijama kojima nije priznavan status samostalnih upravnih organizacija provodi postupak oglašavanja upražnjenih radnim mjesta. Taj postupak je sličan natječaju, no ni u kom slučaju nije natječaj iz Zakona o državnoj službi Federacije BiH“, dodao je.
Upitan primjenjuje li se Zakon o državnoj službi Federacije na imenovanje direktora ZZO ističe da nije.
„Nije se primjenjivao nikada do sad. Pravno gledajući, ne može se ni primjenjivati, jer je Ustavni sud Federacije BiH kazao da su neustavne odredbe tog Zakona koje se odnose na „državne službenike“ u županijama. Onda je problem „riješen“, po običaju – na pravno nakaradan način - tako što je Vlada HNŽ donijela Uredbu kojom je odredila da se federalni Zakon o državnoj službi primjenjuje u HNŽ. To je očigledno pravna nakarada. Takva odluke je po svojem sadržaju – zakonodavni akt, pa je Vlada djelovala izvan svojih ovlasti“, naveo je.
Mišljenja je da bi se na ZZO HNŽ trebalo primjenjivati federalni Zakon o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima. „Podsjećam da se državni službenici rješenjem postavljaju – dakle aktom o postavljenju. S druge strane federalni Zakon o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima uređuje IMENOVANJA, a ne POSTAVLJENJA. I on još uvijek nije proglašen neustavnim, za razliku od Zakona o državnoj službi“, zaključio je.
Rješenje
Podsjetimo, Općinski sud u Mostaru, dan prije nego je na Vladi HNŽ-a trebao biti imenovan novi ravnatelj, a u trenutku obavljanja razgovora s kandidatima donosi rješenje kojim se određuje mjera osiguranja kojom se zabranjuje Vladi HNŽ i Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ da postupaju po ponovljenom natječaju za izbor ravnatelja ZZO HNŽ.
Rješenjem im se stopiraju aktivnosti koje se odnose na otvaranje zaprimljenih ponuda kandidata, obavljanje razgovora sa sindikatima, kao i donošenje odluke o imenovanju ravnatelja ZZO HNŽ.
Nadalje, u točki dva rješenja navodi da ova mjera ostaje na snazi sve do pravosnažnog okončanja postupka po tužbi predlagateljice (Ana Vidačak) ili do druge odluke suda u ovoj stvari.
Sutkinja rješenje temelji na zaključku da je Ana Vidačak državna službenica, te kao takva podliježe Zakonu o državnoj službi.
Vezani članci