Vjerski turizam u BiH: Veliki potencijal koji nije dovoljno iskorišten

... bude među najbogatijim državama Europe. Tri velike vjerske zajednice u BiH imaju značajna svetišta koja posjećuju turisti iz svih dijelova svijeta iako ni entiteti, a ni država BiH nemaju strategiju promocije vjerskog turizma.

Najposjećenija i najatraktivnija bosanskohercegovačka destinacija u oblasti vjerskog turizma je Međugorje, mjesto koje se nalazi 25 km od Mostara, na kojem je, kako se vjeruje, grupa mladih ljudi 1981. godine svjedočila ukazivanju Gospe, piše Klix.ba. "Međugorje je najizraženiji primjer i fenomen koji ljudi obilaze isključivo zbog vjerskih pobuda", rekao je turistički vodič iz Sarajeva Ahmed Lavić.

Službenih podataka nema, no prema procjenama godišnje kroz Međugorje prođe više od dva milijuna hodočasnika. Direktor Turističke zajednice SŽ Nermin Muzur ističe kako je Međugorje najbolji primjer kako se kvalitetnom promocijom, marketingom i organizacijom mogu ostvariti veliki prihodi i prednosti vjerskog turizma. Osim Međugorja, atraktivne destinacije u BiH su Ajvatovica koja je najveće dovište muslimana u Europi na kojem se već 500 godina okupljaju vjernici, te Tekija na vrelu Bune gdje derviši posebnim ritualom obavljaju zikr, odnosno slavljenje Boga.

"Ajvatovica je primjer domaćeg turizma i nju ne posjećuju toliko stranci, a tu građani, kao i u Međugorje, dolaze isključivo iz vjerskih pobuda. Tekija u Blagaju je neodvojiva od kulturno-povjesnog i vjerskog turizma.

Medžlis IZ u Mostaru je tu džamiju otvorio za turističke posjete. Vjerojatno je to najbolji vidikovac na Stari most, a ne možemo tekiju ubrojati u klasični vjerski turizam, jer stranci koji je posjećuju je ne gledaju samo kao vjerski hram, već i kao kulturno-povjesni spomenik", rekao je Lavić.

Zanimljiva destinacija je svakako i Sarajevo koje predstavlja mali prostor na kojem se stoljećima susreću i prepliću tri konfesije. "Rijetkost je u svijetu da u jednom gradu na 100 metara kvadratnih imate sve ispovijedi i bogomolje. Svi koji dođu u Sarajevo posjete Katedralu, Staru pravoslavnu crkvu, Gazi Husrev-begovu džamiju i Stari hram i tu zaista ima mnogo potencijala.

Prema tome, vjerski turizam je svakako jedna od grana turizma koja će biti tematika našeg plana i programa za ovu godinu", rekao je Muzur. Svi ti objekti i hramovi koje posjetitelji obilaze kao dio vjerskog turizma u vlasništvu su vjerskih zajednica pa je, objašnjava Lavić, pitanje koliko su vjerske zajednice voljne ustupiti ih u turističke svrhe. Direktor Turističke zajednice SŽ Nermin Muzur rekao je kako će upravo kroz ostvarivanje saradnji sa svim vjerskim zajednicama u državi pokušati unaprijediti vjerski turizam u BiH.

"Mi to svakako radimo kroz našu redovitu promociju. Također, u svakoj prilici provlačimo notu multikulturalnosti i govorimo o vjerskom turizmu. Već smo započeli neke konkretne stvari, jer je vjerski turizam grana turizma koja uveliko može doprinijeti razvoju turističkih organizacija. Kroz plan i program za ovu godinu smo pripremili konkretne aktivnosti koje ćemo poduzeti", rekao je Muzur.

Činjenica je da je kulturni i ekonomski značaj promocije vjerskog turizma višestruk jer se na taj način mogu ostvariti brojni benefiti. Mnoge kulture i religije prepliću se i na prostoru bh. entiteta Republika Srpska, a kada je riječ o vjerskom turizmu naglasak je na Trebinju, gradu koji u turističkoj ponudi ima ture obilazaka srednjovjekovnih manastira ovoga kraja.

Večernji list