Vjekoslav Bevanda:Uvijek je problem Mostara stizao iz Sarajeva
Razgovarao: Zoran Krešić-Večernji list
Jeste li zadovoljni činjenicom da je proračun usvojen, a s druge strane kako gledate na podjelu unutar vladajuće koalicije?
Kao predsjedatelj Vijeća ministara naravno da sam zadovoljan rezultatom glasovanja u Zastupničkom domu. Nadam se da će se isto ponoviti i u drugom čitanju. To, rekao bih, pokazuje odgovornost većine zastupnika. Slušao sam pozorno sve primjedbe koje su iznesene, međutim činjenica je da su se kritike odnosile na globalni fiskalni okvir, što je po meni bila rasprava bez ikakvog argumentiranja. U tome dijelu se nažalost više radilo o političkim i politikantskim konstrukcijama. No, najviše od svega zabrinule su me ocjene kako se ovime ruši država.
Pa ruši li se?
Pa na koji način? Ni govora! Pogledajte sve zemlje u regiji i vidjet ćete da je iznos s 905 milijuna maraka iz prošle godine za financiranje institucija BiH povećan na 950 milijuna u 2012..
Govorite li o iznosu ranijih proračuna ili pak razdoblju privremenog financiranja?
Radi se o utrošku sredstava u prošloj godini kako god to zvali. Međutim, činjenica je da su s tim iznosom sve institucije posve normalno funkcionirale i da ništa nije nedostajalo.
Sa značajno manjim novcem?
Želim reći da je od toga iznosa čak 830 milijuna otišlo za plaće. Zbog ustavnih nadležnosti koje su posve jasne za državu, entitete, županije i općine raspoređuje se određeni iznos novca. Druga značajnija stvar oko koje smo postigli sporazum vezano za državni proračun jeste da je s jedinstvenoga računa za državne institucije u prošloj godini izdvojeno 685 milijuna maraka, a da ćemo u ovoj godini izdvojiti 750 milijuna. Kada bi bili iskreni, mi nemamo nikakva uporišta za bilo kakvo povećanje u odnosu na regiju. Stopa ekonomskog rasta praktično ne postoji. Ako se zadržimo na nultoj stopi rasta, smatrat će se uspjehom s obzirom na aktualnu krizu. U svim zemljama okruženja imamo negativne projekcije, ali u ovoj zemlji se ne želi prihvatiti činjenica da je kriza.
Jesu li točne optužbe da ćete smanjivati plaće samo zaposlenicima, ali ne i izabranim dužnosnicima?
To je klasična manipulacija. Na Vijeću ministara je dogovorena izmjena Zakona o plaćama i izmjena Ustava kako bi se korigirale odredbe da se ne mogu smanjivati državne plaće. Smanjenje se stoga odnosi na sve.
Jačaju li se s ovim smanjenjem u proračunu, prije svega kako navodi SDA, entiteti, a slabi država?
Ja ne mogu razumjeti da onaj tko sudjeluje u vlasti u entitetu u kontinuitetu skoro 20 godina i stoji iza zakona koji su doveli cijeli sustav do kolapsa ima moralnog prava iznositi takve navode. Bio sam u vlasti FBiH i znam što zastupa ta stranka. Jedan stav imaju na razini države, a drugi za entitet. Ustavne su nadležnosti vrlo jasne. U ovlasti entiteta i županija je ukupni socijalni sektor, zdravstvo, unutarnji poslovi, školstvo, razvoj. Kada bi to i bilo tako kao što SDA govori, koji bi onda moj motiv kao dužnosnika koji dolazi iz HDZ-a bio da jačam entitete a slabim državu. To je suludo.
Pa što je onda politika HDZ-a?
Može se reći u samo jednoj rečenici - to je politika odgovornosti. Mora se gledati fiskalna stabilnost cijele države.
Treba li onda HDZ strateški raditi na jačanju države, a slabljenju entiteta koji predstavljaju izvor svih problema Hrvatima?
Nije točno da radimo na slabljenju države i jačanju entiteta. To mogu govoriti samo laici ili manipulanti. Državni proračun je uravnotežen i nema marke deficita. U entitetima manjak samo raste. Posebno je narastao u posljednje dvije godine izdavanjem rizničkih zapisa. Ovdje je najveći problem što se ne želi prihvatiti sljedeća činjenica. Nalazimo se u nestabilnom vremenu. Realna gospodarska aktivnost pada, a imamo porast prihoda od PDV-a i to samo iz jednoga razloga što sadašnja uprava domaćinski radi ovaj posao. Državna razina imat će stabilan priljev sredstava, no za entitete, županije i općine je stanje neizvjesnije. Ako netko misli da treba urušiti općine, dovesti županije pred kolaps, onda imamo problem. Ja sve promatram u ukupnosti i nemam prava na neodgovornosti.
Ali premijeru, ne promatraju situaciju svi na jednak način uz punu odgovornost. Što onda?
Drugi manipuliraju. Uzmimo na primjer Federaciju čiji je porast proračuna po nekim tvrdnjama porastao za 40 %! To nije točno.
Ali je točno da je federalni deficit dramatično povećan?!
Da. Ali, Nacionalno fiskalno vijeće je upravo zbog toga zadužilo da se pripreme uštede na svim razinama.
Vi govorite idealistički ...
Ne, ja sam realan.
Ali entiteti i županije se ne ponašaju na način na koji vi govorite!
Ako je to izbor, onda će ubrzo prestati isplaćivati plaće, mirovine. Zar mislite da se ova dirigirana hajka na Vijeće ministara neće premjestiti na neku drugu razinu. Ja sada razmišljam da okupim gospodarstvenike, studente, nezaposlene da izađu na ulice.
Što bi s time dobili?
Želim time pokazati tko su stvarno ugroženi slojevi pučanstva.
Sindikati svejedno najavljuju prosvjede, na koje očito aludirate?
To je njihovo pravo. No, postavljam sam sebi pitanje što će se dogoditi ako budu štrajkale agencije za provedbu zakona. Upravo zato smo na Vijeću ministara usvojili stav da se sazove sigurnosni odbor s ravnateljima svih agencija i donese procjena sigurnosne situacije. Pojedini sindikati su pak upozorili da su naši potezi zaostaci iz komunističkih vremena. Postavljam pitanje je li to uvod u anarhiju. Ako policija eto i ne želi osiguravati predsjedatelja Vijeća ministara nije posebno važno, ali postavljam pitanje hoće li prestati osiguravati zgradu američkog Veleposlanstva i snositi posljedice za to.
Radi se o vrlo ozbiljnom pitanju!
Da. Ako netko štrajka, on ne može raditi druge poslove. U potezima koje je poduzelo Vijeće ministara nema razloga za štrajk, ima povoda za dijalog.
Je li došlo do ozbiljnijeg poremećaja u radu Vijeća ministara kod dužnosnika SDA čija je stranka protiv proračuna?
Možda je došlo, ali ja to stvarno ne primjećujem. Mi radimo u skladu sa zakonom, imamo različitih mišljenja. Čista politička priča lišena argumentacije u ovome sazivu Vijeća ministara ne prolazi jer tamo sjede odgovorni ljudi . Politički lideri su za okvirne dogovore, a Vijeće ministara treba provoditi te politike. Za sada se većina u Vijeću ministara ponaša odgovorno. U posljednja dva i pol mjeseca radili smo jako puno i stigli smo više zaostataka. Ključno je ispunjavati rokove oko svih reformi, ponajprije približavanja Europskoj uniji. Mislim da će se vrlo brzo pokazati tko su pravi domoljubi, komu su puna usta BiH. Proračun će vrlo vjerojatno proći u drugome čitanju ... Ja se nadam.
Koji su vam prioriteti u radu nakon toga?
Prije svega to su zakoni koje treba proslijediti u parlamentarnu proceduru. Zatim to je koordinacija vezano za korištenje IPA fondova, jer smo u riziku izgubiti 200 milijuna eura iznimno povoljnih sredstava. Rokovi su jako kratki i ako bude odugovlačenja ovi će novci propasti, kreditni će rejting pasti i netko za to treba odgovarati. Država bez proračuna je nekredibilna.
Maloprije ste spomenuli da će netko odgovarati. Tko i zar je netko ranije odgovarao zbog toga?
Pa ne mislim da će opet na sudu biti kadrovi HDZ-a ili da će netko drugi na taj način odgovarati. Ja se nadam da će narod na izborima donijeti o tomu odluku.
Ali sadašnjem sazivu Vijeća ministara, ipak, preostaje jako malo vremena, oko dvije i pol godine da napravi rezultate!
Nije to malo. U ozbiljnim državama pravili su se veliki zaokreti u tome vremenskom okviru. Mi imamo istočnu Europu koja je bila na rubu, prošla je tranziciju i sada su Slovačka i Poljska lokomotive Europe zajedno s Njemačkom. Mi moramo stvarati uvjete da ovdje netko hoće ulagati, potrošiti novac. Neće to biti na temelju priča - mi smo za EU i NATO, a onda se vratiti i raditi na njezinoj destrukciji.
Jesmo za EU i NATO, ali što je učinjeno u tome pravcu?
Moram reći da je moja ekipa učinila više za ovo razdoblje nego brojni drugi za cijele mandate. To je zbog stvorenog ukupnog ozračja. Uprava za europske integracije radi u punom kapacitetu.
Premijeru, ranije ste govorili da je kraj lipnja rok za novu etapu odnosa s EU. Što je sada realno?
Sebi i cijelom timu postavljamo jasne rokove. Ustvrdio sam da će do kraja lipnja stupiti na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju nakon razgovora s najvećim autoritetima Europske unije. Oni su nas ohrabrili i da nije bilo destrukcija koje postoje i koji dodatno jačaju s približavanjem lokalnih izbora, siguran sam da bi taj posao završili. Siguran sam da će politički lideri, jednako kao što su došli do dogovora o drugim pitanjima, riješiti i pitanje provedbe Sejdić-Finci čime automatski stupa na snagu SSP. Time bi se otvorila nova faza, završili sustav koordinacije i bili u stanju podnijeti zahtjev za pregovore s EU. Sve će sada biti prolongirano.
Politički lideri imaju sastanak 16. svibnja. Zašto ste optimisti da će dogovor biti postignut?
Izuzev sitnih politikantskih igara, ozračje među političkim liderima je jako dobro. Postoji jasno opredjeljenje da se procesi odblokiraju i oko važnih pitanja postigne dogovor. Ja iskreno vjerujem, skoro sam siguran da će se dogovor postići na sastanku u Mostaru jer se prije toga vodi više bilateralnih razgovora koje idu dobrim putem.
Kako provesti presudu Sejdić-Finci koja se tiče prava manjina i pri tome dovesti Hrvate u jednak položaj u odnosu na druga dva naroda?
Apsolutno je moguće. Kada se rješava pitanje prava manjina, moraju se riješiti problemi svih građana. Nelogično je da imamo određene razine vlasti u kojima mora biti predstavnik manjina, a da istodobno nema niti jednog predstavnika Hrvata. Dolazimo u situaciju da smo kao konstitutivni narod u pojedinim sredinama u položaju koji je lošiji od položaja nacionalnih manjina. Najvažnije je što je oko ovoga pitanja sazrelo vrijeme. Prije nekoliko godina bi dužnosnici bili sankcionirani. Upornim radom i argumentiranjem, a ne kukanjem, može se doći do rješenja. Hrvati su konstitutivan narod i moraju imati jednaka prava kao i druga dva naroda.
Maloprije ste spomenuli kako dogovori političkih lidera omogućavaju jednostavniji rad, dok dio javnosti ističe kako se na izvjestan način u BiH nameće sustav partitokracije. Kako to komentirate?
Ja sam se opredijelio da ću se ponašati odgovorno kada sam prihvatio posao predsjedatelja Vijeća ministara. I moj rad neće biti opterećen stajalištima mahale.
Predsjednik Vlade Federacije Nermin Nikšić poručio je kako ovaj entitet neće preživjeti bez MMF-a. Jeste li spremni pomoći?
Meni je drago da je ova vlast, otkako je nelegalno uspostavljena prije više od godinu dana, konačno shvatila da im treba MMF, nasuprot ocjeni da će stabilizirati stanje bez njih i da mogu kroz rizničke zapise rješavati svoje probleme. Sredstva od MMF-a s kamatom od 1,38 % su puno povoljnija od rizničkih zapisa. Na Nacionalnom fiskalnom vijeću, gdje sudjeluje gospodin Eugen Šušak, zatražili smo jasno očitovanje jesu li entiteti opredijeljeni za reforme ili ne budući da misija MMF-a dolazi na razgovore 16. svibnja. Ja svoj osobni kredibilitet, mojih suradnika i Vijeća ministara neću trošiti, ako bude neodgovornog ponašanja.
Dobiva li država bilo što od toga paketa s MMF-om?
Ne.
Pa zašto onda vodite pregovore s MMF-om?
Zato što sam odgovoran čovjek. I nije u pitanju samo novac koji će ići entitetima, nego županijama, općinama. Možda je to politika unitarizacije ili neprepoznavanja potreba, ako se ne želi pomoći ovim razinama vlasti. I želim reći da nisam ja pozvao MMF, kako to tvrde ove vlasti, nego je to zaključak Nacionalnog fiskalnog vijeća na zahtjev entitetskih vlada.
Predstavnici vaše stranke uvjereni su u rekonstrukciju federalne vlasti, no u SDP-u ne dijele to stajalište. Kako vi gledate na tu mogućnost i utječe li to na suradnju s obzirom na drukčiju kompoziciju vlasti?
Da su drukčiji odnosi, ja bih imao posve drukčije odnose s kolegom iz federalne Vlade. To je karika koja nedostaje i puno bi se bolje surađivalo. No, unutar Vijeća ministara nema takvih pritisaka i problema.
Nedavno je na sjednici Glavnoga vijeća predstavljen Nacrt zakona o radijskom i televizijskom kanalu na hrvatskome jeziku. Hoće li Vijeće ministara dati zeleno svjetlo o tome pitanju?
Za mene je apsolutno neosporno da imamo RTV kanal na hrvatskome jeziku jer samo onaj tko ne želi ravnopravnost triju naroda, napose najmanjih naroda - Hrvata, može biti protiv toga. Brojne su stvari napredovale u tome smislu. To će biti jedan od dokaza da su svi opredijeljeni da imamo takvu zajednicu u kojoj će se poštivati prava najmanjeg naroda te time potvrđivati svoje opredjeljenje za multietničnost. Upravo se na tome, rekao bih, testira i spremnost da pokažemo visoke standarde poštivanja prava. Malo je međutim čudno da se, s obzirom na zaključak Doma naroda iz 2008. godine, do sada ništa nije poduzelo i da se tek sada ide u realizaciju. Za mene je posve normalno da s kolegom iz resornog ministarstva pokrenemo tu priču i u ovoj godini imamo izmjene zakona.
Shvaćaju li se dovoljno ozbiljno upozorenja da se BiH može suočiti s velikim posljedicama u slučaju neprilagođavanja skorom ulasku Hrvatske u EU?
Od srpnja 2013. na snazi će biti Schengenski režim prema BiH. Zar nije odgovorno staviti u proračun stavku za opremanje graničnih prijelaza. Svi koji su bili protiv proračuna su izravno protiv Europske unije, svoga gospodarstva. To je licemjerje. Mi smo naslijedili odluku o tome da ćemo za izvoz ribe i koža imati dva granična prijelaza, a nismo ni pola jednoga opremili. I Europska unija je spremna pomoći za opremanje drugih graničnih prijelaza.
Izgradnja autoceste na koridoru Vc se odvija puževim korakom. Može li se očekivati veći impuls države u tome smislu i kako komentirate stalne pokušaje Federacije da i u ovoj oblasti oduzme ovlasti županijama?
Naslušao sam se izjava dužnosnika u toj Vladi da će izgraditi više kilometara autocesta nego sve prijašnje zajedno. No, istina je da će se to izgraditi novcem kojega su osigurale vlasti iz proteklog saziva i koji stoji više od godinu dana. To je isto da ja osiguran svom djetetu novac, a onda to dijete uzme sve i potroši ističući da to otac nije znao potrošiti. U njihovome slučaju ni to ne stoji, jer oni ne znaju iskoristiti taj novac zbog politikantstva.
Kada će doći do imenovanja novih ravnatelja državnih agencija, uprava budući da su brojnima istekli mandati?
Mislim da ćemo uspjeti postići dogovor kojega će svi poduprijeti. Dali smo zadaću da se napravi inventura svih agencija i uprava po ministarstvima. I pri tome ćemo dobiti sliku o broju zaposlenih, nacionalnom rasporedu, isteku mandata nakon čega će se postići novi dogovor. Na razini BiH na snazi su posve drukčiji odnosi gdje po jedna trećina mjesta pripada trima narodima. Najvažnije je da se na ta mjesta postave najbolji kadrovi.
Nedavno ste rekli da je vrijeme za puno više EU-a, a puno manje OHR-a. Molim Vas pojasnite što to konkretno znači?
Treba vrijeme da se određeni procesi dogode, no i po načinu gledanja u Vijeću za provedbu mira vidite da polako sazrijeva jedan posve drukčiji pristup. Najvažnije je da prevladava filozofija pridobivanja, a ne nametanja rješenja koja su često bila suprotna Ustavu i zakonima. Najvažnije je da se težište stavi na domaće vlasti i da odluke donose izabrani dužnosnici.
Razgovaramo ovdje u Mostaru. Kako gledate na to da ovaj grad ponovno postaje slučaj, jedino ovdje neće biti izbora?
Uvijek je problem Mostara stizao iz Sarajeva. Kada vidim puno automobila s rotacijama koja iz Sarajeva idu prema Mostaru, znam da će se sutra nešto loše dogoditi u mome gradu.
Vezani članci