UVOZ RADNE SNAGE U PORASTU Tisuće ljudi su na Zavodu za zapošljavanje, ali radnika nedostaje

Iako na evidenciji nezaposlenih u Republici Srpskoj ima tisuće radnika raznih profila, čak i onih za koje pojedina poduzeća traže radne dozvole za uvoz iz inostranstva, poslodavci kažu da se Zavodima i ne obraćaju jer smatraju da tamo nema adekvatnog kadra koji zaista želi raditi. 

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS, na kraju rujna ove godine bilo je 66.504 nezaposlenih, od čega 52.007 njih s određenom stručnom spremom, a 13.497 bez ikakvog zanimanja. Aktivnih tražitelja posla samo s trećim stepenom stručne spreme na kraju rujna bilo je 21.211, od čega ugostitelja, za kojima u ljetnim mjesecima vlada jagma, 2.193.

Nezaposlenih s diplomom iz metalske struke bilo je 3.917, tekstilaca 1.393, a građevinara 509.

Iako su ti brojevi jasni, poslovna zajednica tvrdi da radnika u ugostiteljstvu, metalskoj struci, građevini nema ni za lijeka.

Zašto poslodavci ne angažiraju nezaposlene sa biroa, predsjednik Upravnog odbora Udruge poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS Zlatan Tatić priznaje da nema objašnjenje.

"Sa Zavodom nemamo suradnju i zaista im se ne obraćamo kada imamo potrebu za dodatnim zapošljavanjem. Zašto, ne znam. Smatram da ti statistički podaci u 90 posto slučajeva nisu točni i da ti radnici postoje samo na papiru jer ljetos konobara nije bilo moguće naći. Sada je situacija nešto bolja jer su se vratili oni koji su radili na moru, s tim da će oni, čim zima prođe, opet otići na primorje", priča Tatić za “Glas”.

Uprkos čestoj potrebi za angažmanom dodatnih radnika, pomoć Zavoda nisu tražili ni u metalskoj tvrtki “Vineks-M” iz Čelinca.

"Do novih radnika dolazimo uglavnom tako što zadržimo učenike koji su kod nas obavljali praksu. Trenutno nam treba jedan strugar, ali nismo se obraćali Zavodu. Smatram da se dobri majstori ne mogu naći na njihovoj evidenciji. Onaj tko zna posao ne može biti nezaposlen jer trenutno vlada velika potražnja za adekvatnim kadrom", kategoričan je direktor spomenute tvrtke Dalibor Džombić.

Glasnogovornik Gospodarske komore RS Vladimir Blagojević smatra da jedan dio onih koji se nalaze na biroima radi na crno, bilo u nekoj tvrtki ili za sebe, da drugi uopće ne žele raditi, a treći se ne pronalaze u zvanju za koje su se školovali.   

"Nema više nijedne grane gospodarstva kojoj ne nedostaje adekvatna radna snaga i skoro pa je nemoguće da gospodarstvo vapi za određenim zanimanjem, a da neko s tim profilom čeka na birou. Brojna poduzeća imaju konstantno otvorene konkurse i ako je neko aktivan tražitelj posla, logično je da bi se i javio na njih, što se ne događa. To je dokaz da ti ljudi ne žele da rade ili su angažirani na crno", priča Blagojević za “Glas”. 

Direktor Zavoda za zapošljavanje RS Miroslav Vujičić ne spori da u Republici Srpskoj na jednoj strani postoji suficit određenih zanimanja, a na drugoj deficit, ali naglašava i da poslodavci imaju predrasude.

"Zašto poslodavci sami traže radnike iako je naš posao da posredujemo, ne znam. Imamo situacije da nam se određene tvrtke obraćaju sa zahtjevom za radne dozvole strancima, a da prethodno uopće  nisu tražili radnu snagu koju mi imamo na evidenciji", tvrdi Vujičić.

Priču da su ljudi fiktivno na evidenciji nezaposlenih, Vujičić smatra nelogičnom.

"Mi se više ne bavimo zdravstvenim osiguranjem i ne vidim zašto bi netko bio na birou ako stvarno ne traži posao. Ne vidim kakve to posebne benefite može ostvariti ako je na našoj evidenciji, a da to nije pronalazak posla", kategoričan je Vujičić. 

Društvene mreže

Zlatan Tatić dodaje do do novih radnika većinom dolaze preko viber grupa i oglasa koje objavljuju na “Facebooku” i “Instagramu”.

"Ispostavilo se da je to najjednostavniji i najbrži način da pronađemo ljude. Zatečen sam tim podatkom da je ugostitelja trećeg stupnja više od 2.000 na birou", kazuje Tatić.