USKORO NOVO VODSTVO Što je Europski parlament postigao u prethodnom mandatu?

Sve više se bliže europski izbori, koji se održavaju početkom lipnja. DW analizira gdje je Europski parlament ostavio svoj trag proteklih godina, a gdje nije.

Najprije, definitivni izlazak Velike Britanije iz EU-a, onda pandemija COVID-a, zatim rat Rusije u Ukrajini - europski parlamentarci su od izbora 2019. suočeni s velikim političkim izazovima. Zato se lako zaboravlja koje su još teme bile na dnevnom redu.

2019. godine Europska komisija - izvršno tijelo EU-a - predstavila je plan za smanjenje emisija stakleničkih plinova u EU-u za 55 posto do 2030. godine u odnosu na 1990., kako bi do 2050. imala neutralne emisije. Time je odgovorila na pritisak mladih klimatskih aktivista i na tzv. "zeleni val". Na izborima prije pet godina niz zastupnika Zelenih je dobilo mjesto u Europskom parlamentu - kao nikad ranije.

Od tada, Europski parlament je uključen u pregovore o brojnim zakonima, kojima se trebaju ispuniti obećanja iz Green Deala. To uključuje planove o zabrani automobila koji imaju motore s unutarnjim izgaranjem tijekom sljedećeg desetljeća i porez na određene uvezene proizvode s visokim CO2-otiskom, čiji je cilj da zagađivači to plate.

"Europski parlament pokazao se kao iskusan zakonodavac u području ekološke politike", kaže Peggy Corlin, voditeljica briselskog ureda Zaklade Roberta Schumana.

Međutim, ankete provedene ovih dana upućuju na to da se situacija za Zelene može negativno preokrenuti. Zbog prosvjeda širom EU-a Bruxelles je ove godine olabavio neka pravila za ekološko poljoprivredno zemljište, kako bi rasteretio poljoprivrednike.

U veljači su pravila za obnovu uništene prirode usvojena tijesnom većinom. Najveći umjereno-desni Klub zastupnika povukao je svoju podršku zbog zabrinutosti oko sigurnosti hrane. Tijekom pregovora, tekst zakona je značajno oslabljen. Zaštitnici klime su to kritizirali kao razvodnjavanje ranijih klimatskih obećanja.

EU donio prve propise za UI i big tech

Od 2019. godine EU je donio niz zakona kojima se ograničava moć velikih tehnoloških kompanija. Prošle godine stupila je na snagu nova regulativa, koja zahtijeva od online platformi da aktivno djeluju protiv štetnih sadržaja.

EU je već nekoliko puta koristio svoje nove digitalne ovlasti i provjeravao društvene mreže. Na pritisak EU-a u aplikaciji TikTok Lite su obustavljeni dijelovi kontroverznog sustava nagrađivanja.

Andrea Renda, direktor istraživanja u Centru za europske političke studije u Bruxellesu, rekao je za DW da su zastupnici Europske unije također "bitno" sudjelovali u jačanju prvih zakona, kojima se regulira umjetna inteligencija. Međutim, on upozorava da EU sada ima "veliki problem s provedbom" jer svaka pravna odredba ima različite postupke.

Migracije u EU: unatoč napretku i dalje sporne

Dugo vremena jedna od najspornijih tema u EU-u je migracijska i politika azila. Početkom travnja Europski parlament je nakon desetljeća rasprava konačno dao svoj konačan pristanak na reformu azila. Mnoge nacionalne vlade to su nazvale uspješnom pričom.

Prema novim pravilima, države članice EU-a moraju primiti odgovarajući udio migranata koji stignu na obale EU-a - ili platiti naknadu drugim zemljama koje ih prime. Kako bi se ubrzalo prisilno vraćanje tražitelja azila, zahtjevi za azil će biti procjenjivani i prema tome odakle dolazi tražitelj odnosno kolika je vjerojatnost da će njegov zahtjev biti odobren. Organizacije za ljudska prava kritiziraju nova pravila.

"Sa stajališta zakonodavca, a uzimajući u obzir sve što je tome prethodilo, rezultat se može smatrati uspjehom", kaže Helena Hahn, analitičarka za pitanja migracija u briselskom think tanku European Policy Center. Pa ipak, dodaje, rezultat je razočarao mnoge vlade.

"Razlog zašto su zastupnici na kraju rekli „Da!" je spoznaja da je uvijek bolje imati sporazum nego ga nemati. Da reforme nisu usvojene, to bi vjerojatno dovelo do koraka unazad na izborima", objašnjava ona. "Stranke centra i lijevog spektra ne bi htjele snositi posljedice."

Špijuni iz zemalja koje nisu u EU-u?

Niz skandala o navodnim pokušajima miješanja zemalja, koje nisu članice EU-a, i dalje bacaju sjenu na parlament. Belgijsko državno odvjetništvo je 2022. pokrenulo istragu o navodnom sustavu utjecaja na zastupnike preko novčanih uplata. Slučaj je postao poznat kao "Qatargate" - iako je Katar odbacio bilo kakvu umiješanost.

U travnju ove godine brzo su se pojavili izvještaji o navodnoj ruskoj propagandnoj akciji, prije nego što je početkom tjedna suradnik njemačkog zastupnika u EU-u uhićen zbog sumnje da špijunira za Kinu.

"Pitam se što će biti sljedeće", rekla je za DW njemačka socijaldemokratska zastupnica u EU-u Gabriele Bischoff i dodala: "Stvarno je važno da učinimo našu demokraciju otpornijom na strano miješanje."

Prošle godine parlament je već pojačao zaštitu zviždača i pooštrio pravila transparentnosti za zastupnike Europskog parlamenta.

Politika EU-a: potpora Ukrajini, kažnjavanje Rusije

Europski parlament ne može sam donositi zakone. Umjesto toga, ograničen je i upućen na pregovore o prijedlozima Europske komisije s državama članicama EU-a. Ipak, često koristi svoje "soft power"- tako što donosi pravno neobvezujuće rezolucije kako bi pravio pritisak na druge institucije Europske unije.

Europski zastupnik političkog centra Billy Kelleher iz Irske kaže da su parlamentarci iskoristili taj utjecaj u kontekstu ruskog rata u Ukrajini. Pritisnuli su nacionalne vlade da smanje ovisnost o ruskom plinu i pojačaju potporu Ukrajini.

"Parlament je bio među prvima kada je inzistirao na proširenom popisu sankcija protiv Rusije kako bi smanjio njezinu sposobnost financiranja rata u Ukrajini", rekao je Kelleher za DW. On je jedan od mnogih zastupnika, koji su posjetili Ukrajinu od veljače 2022. godine.

I konačno, Europski parlament ima malo izravnih vanjskopolitičkih ovlasti, jer odluke donose vlade zemalja članica EU-a. Zastupnici stalno traže više utjecaja. Njihov argument je da su oni u Europski parlament, na kraju krajeva, izravno izabrani od građana.

No, to nije prioritet za sve europske političare. "Moramo poštovati odluke nacionalnih vlada, jer su one pravi predstavnici naroda", rekao je europski zastupnik Nicola Procaccini, predsjednik desno-nacionalnog Kluba zastupnika europskih konzervativaca i reformista (ECR). Kao i stranke umjereno desne orijentacije pa sve do krajnje desnice i Procaccinijeva stranka vjerojatno će na izborima za EU ovog lipnja dobiti više glasova na štetu stranaka političkog centra i ljevice.