UNIŠTENE TREŠNJE U HERCEGOVINI 'Prije kiše su bile idealne, a sada imamo katastrofu'

Obilna kiša koja neprestano pada cijeli svibanj, brige i probleme donijela je poljoprivrednim proizvođačima. Najviše su stradale trešnje, krumpir i jagode. Rane sorte trešanja gotovo i da neće biti na policama i u prodaji izuzev onih iz uvoza, što će proizvođačima koji mukotrpno rade svoj posao donijeti ogromnu financijsku štetu. Potvrđuje nam to i direktor "Sajma trešnje" koji se svake godine održava u Hercegovini Salem Bubalo.

"Prema informacijama koje dobivamo od poljoprivrednih proizvođača, dosta uroda ranih sorti trešanja je uvelike oštećen. Vremenske neprilike su puno utjecale na prinos istih. To je evidentno, kaže Bubalo za Hercegovina.info.

On se nada kako će vrijeme u narednom razdoblju proizvođačima ipak ići na ruku, pa će se pak brati dobri plodovi kasne sorte.

"Ja se nadam kako ove kasnije sorte neće biti toliko pogođene, koliko su ove prve, udarne. Za očekivati je ipak neki pozitivniji ishod nego što se pretpostavlja. To su neke informacije iz dosta izvora koje smo dobili i koje su dosta relevantne", ističe

Približava se i tradicionalni "Sajam trešnje".

"On će se održati 21. lipnja i do tada ćemo imati vremena da forsiramo sorte koje imaju kasnije razdoblje sazrijevanja".

Bubalo kaže kako nadležne institucije moraju pomoći proizvođačima u ovom delikatnom trenutku.

"Država mora izaći u susret, barem proizvođačima ovih kultura, koji ulože jako puno truda, sredstava i svih drugih dodatnih aktivnosti u proizvodnju. Oni se na neki način moraju stimulirati, mora im se pomoći u vidu kompenzacije nastale štete. To čini obavezu institucija vlasti, preko određenih resora i ministarstava koji su nadležni, a to je da vode brigu o proizvođačima i svim ostalim potrebnim aktivnostima, da bi jedan proizvod sutra dospio konkurentan na tržište. Ne smije biti po onoj "dogodilo se pa neka prođe". Mislim da tu treba malo više biti oprezan", rekao je Bubalo.

Nermin Tabaković iz Stoca na svojoj plantaži ima oko 1000 zasađenih stabala trešnje. Situacija je kaže katastrofalna.

"Mi imamo oko 1000 stabala trešnje. Na 150 stabala trenutno ne možemo računati, u njih doslovno ne treba ni ulaziti. Situacija je takva, da ukoliko ponesemo 100 gajbi, naberemo 10 ili 15. Ovo je katastrofa da ne može veća biti."

Prije obilnih kiša trešnje su izgledale idealno.

"Ove godine su rodile idealno. Kod nas je prosjek da berba traje 20 dana i beremo 100 gajbi dnevno. Ponavljam, ma ovo stanje ćemo se namučiti ako od 100 uberemo 10 i to ćemo se jako dobro namučiti. Vidite zdravo stablo trešnje, a na njoj nema zdrave "bobe", kaže.

Boji se kaže i za kasnije sorte.

"Ukoliko se ovakvo vrijeme nastavi, teško će biti za kasne sorte. Na njima pak imamo da su zelene trešnje doslovno pocrnile. Nešto je dohvatila i krupa, ima probušenih listova, sve se sastavilo. Nikada ovakvo vrijeme nije bilo u svibnju. Mogli smo očekivati da kiša bude dva ili tri dana, no kada se ona odulji, na obradivu zemlju na kojoj nema na 15 ili 20 duluma ni jedne travke, onda se mora dogoditi ovo što se dogodilo."

Nermin ima i kajsije, no i one su stradale.

"Bilo je problema i prošlih godina, naročito s ledom. Evo sada je konkretno problem s ledom i kajsijama. Nema ih doslovno "ni za lijeka".

Nadležni proizvođačima moraju pomoći isključivo financijski.

"Vlasti bi trebale dati bilo kakvu financijsku potporu, jer financijse štete su velike. Sada nam ništa ne znači ni zabrana uvoza, kada nemamo svojih proizvoda. Može li naše podneblje zadovoljiti potrebe našeg stanovništva je pitanje. Nismo poplavljeni, zdravo se ostalo iako se guta knedla u grlu, ali ovo je elementarna nepogoda", rekao nam je ovaj poljoprivrednik.

Njegova susjeda Danijela Džakula broji pak oko 300 stabala. Sve kaže uništeno.

"Gotovo sva rana sorta koja je krenula rumeniti je popucala. Sinoć smo, kada je kiša prestala na nekoliko sati, pokušali brati ono što je ostalo. Teško je da ćemo išta od toga moći iskoristiti", kaže nam.

Trešnja je prošle godine jako loše prošla na tržištu, a poljoprivrednike je sada pogodilo i kišno nevrijeme, neobično za ovo doba godine.

"Ove koje su još zelene i još ne dozrijavaju su za sada uredu. Ukoliko nam vrijeme bude dobro, kasna trešnja još uvijek može dobro proći, to ne možemo znati još uvijek. Prošle godine smo imali nepogodu, ali ne vremensku, pa smo trešnju prodavali od 1 KM do 1,5 KM".

I ona ističe kako su ljudi u problemima i s drugim poljoprivrednim kulturama.

"Nije stvar samo trešnje, imamo mjesto Prenj u našoj stolačkoj općini gdje ljudima petu godinu zaredom stradaju breskve i ne mogu doslovno ubrati ni jednu. O tome baš nitko ne vodi računa. Ljudi se uglavnom podignu kada se dotakne tek njih, tada tek reagiraju. Imali smo primjerice prosvjed nedavno u Čapljini gdje su ljudi tražili zaštitu svojih kultura koje isključivo oni rade, a nitko se recimo nije sjetio trešnje koja je prošle godine najlošije prošla s cijenom zbog uvoza. To je najveći problem, nitko ne reagira na cjelokupnu situaciju. U poljoprivredi ne možemo izdvojiti niti jednu stvar koja funkcionira", ističe

Džakula dodaje i kako će teško doći do toga da se proglasi stanje elementarne nepogode.

"Gotovo je nemoguće proglasiti elementarnu nepogodu ili nešto slično. Primjerice, prvo vaša Općina treba proglasiti elementarnu nepogodu. Zatim oni trebaju zatražiti od Županije da ona napravi isto, a onda Županija treba to tražiti od Federacije", zaključila je.

Danas je pak u Blagaju održan Dan mediteranskog voća, kojemu je cilj ukazati na razvojne potencijale koje omogućava uzgoj mediteranskoga voća u Hercegovini, a na primjeru uzgoja trešnje, okupio je u četvrtak brojne proizvođače mediteranskog voća, najveće kupce u BiH te predstavnike međunarodnih organizacija koje kroz svoje projekte doprinose razvoju poljoprivrede.

Od vlasti je zatraženo upravo da se proglasi stanje elementarne nepogode.

Profesor Agromediteranskog fakulteta Univerziteta ‘Džemal Bijedić’ iz Mostara Ahmed Džubur istaknuo je da je proizvodnja trešanja na prostoru Hercegovine, a vjerojatno i u drugim dijelovima BiH, drastično smanjena. U nekim plantažama je potpuno izostala. Ta okolnost je udžbenički definirana kao situacija u kojoj se mora, ako imamo odgovornu vlast, proglasiti stanje elementarne nepogode, smatra on.

Apeliralo je na Vladu HNŽ-a i resornog ministra na proglašenje elementarne nepogode što je, napominje Džubur, jako važno da bi se sanirala šteta koja je ogromna, jer trešnja se u Hercegovini nema gdje ubrati.

Ako se to ne dogodi, onda će se svim ljudima koji se bave voćarskom proizvodnjom poslati poruka da Vlada i ministarstvo ne vode računa o objektivnim problemima koji predstavljaju elementarnu nepogodu. Apel svima da ogromna sredstva koja imaju utroše na saniranje ovog stanja i da se za sve buduće situacije pošalje poruka da je Vlada iza njih. To je uvjet prosperitetnog razvoja, ne samo mediteranskog voćarstva, nego poljoprivrede uopće, podvukao je Džubur.

"Ako se to ne dogodi, onda će se svim ljudima koji se bave voćarskom proizvodnjom poslati poruka da Vlada i ministarstvo ne vode računa o objektivnim problemima koji predstavljaju elementarnu nepogodu. Apel svima da ogromna sredstva koja imaju utroše na saniranje ovog stanja i da se za sve buduće situacije pošalje poruka da je Vlada iza njih. To je uvjet prosperitetnog razvoja, ne samo mediteranskog voćarstva, nego poljoprivrede uopće", rekao je Džubur.