ULAGANJA U PRAVE STVARI Povezali muzeje u BiH i Crnoj Gori, pa povećali i prihode i turizam

Izreku „muzeji grade mostove između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti", mogli biste čuti u skoro svakoj diskusiji o važnosti ovih čuvara duše jednog naroda. Iako se čini da za muzeje, kao sferu kulture i umjetnosti, na neki način kako u našoj državi, tako i u regiji, nema mnogo sluha, ovi bitni činitelji intelektualnog rasta i kulturnog razumijevanja su ipak pronašli svoj put.

Pored čvrstih mostova između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, ovaj put muzeji i njihova umjetnost počeli su povezivati i više država, a sve zahvaljujući podršci Europske unije.

Projektom prekogranične suradnje muzeji iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore su našli poveznicu za suradnju i zajedničko djelovanje na polju muzejske djelatnosti. Uzajamnom posjetom i razmjenom izložbi se ostvarila međumuzejska komunikacija, umrežavanje i prilika za nastavak suradnje. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 394.904 eura, od čega je Europska unija financirala 333.575 eura (84,47%). Koliko je ovo sve pomoglo muzejima, njihovim postavkama i napretku, razvoju umjetnosti, ali i turizma, pitali smo predstavnike Muzeja "Bitka za ranjenike na Neretvi" u Jablanici i Narodnog muzeja Crne Gore, koji su i sudjelovali u projektu.

Projekt koji je podigao kvalitetu cijele sredine

Misija muzeja „Bitka za ranjenike na Neretvi“ Jablanica je od samog osnivanja bila osmišljena da promovira multietničnost i snagu zajedništva i međusobne tolerancije. Same antifašističke tekovine na kojima je zasnovan muzej, služe kao primjer za buduće generacije što se zaposleni i trude prenijeti na sve naraštaje koje prolaze kroz prostor muzeja.

„Projekt 'Zanimljivi muzeji' je trajao od 2020. godine do 2022. godine, a kreiranje jedinstvene turističke ponude za regiju Hercegovine je značilo isticanje svih muzeja u primarni dijapazon ponude kako za domaće tako i za strane turiste“, započela je Belma Halilhodžić, direktorica ovog muzeja, za Hercegovina.info.

Implementacijom projekta kreirana je muzejska suvenirnica, kutak za virtualnu realnost, revitalizirana je blagajna, kreirane su dvije stalne izložbe - Prema modernom društvu i Rat i umjetnost, te jedna privremena (pokretna) Pet decenija filma Bitna na Neretvi, s kojom su i gostovali u Crnoj Gori (JU Muzeji i galerije Nikšić).

„Muzej je također opremljen i novom tehnologijom, kao što su VR setovi, smart televizori, tableti, e-vodiči, audio oprema, zatim vitrine za suvenirnicu, namještaj za kafeteriju, uredski namještaj i drugo. Ovaj projekt je uistinu u mnogome poboljšao kvalitetu rada naše ustanove, ali i spektar naše turističke ponude“, istaknula je Halilhodžić.

Zbog ulaganja muzej i turizam doživjeli procvat

U sufinanciranju na projektu je sudjelovala Općina Jablanica, koja je zajedno s Udrugom za poduzetništvo i posao "LiNK" implementirala projekat. Muzej nije raspolagao sredstvima, već je bio krajnji korisnik.

„Ovakvih prilika je zaista malo u muzejskoj djelatnosti, generalno u Bosni i Hercegovini nisu bila znatna ulaganja u kulturu i muzeje. Činjenica koja nam ovo potvrđuje jest zatvaranje Zemaljskog muzeja prije nekoliko godina. Međutim, post-pandemijsko razdoblje je privuklo impozantan broj turista u muzeje, te je domaći turizam, možemo reći - doživio procvat, a s njim dolaze i ulaganja u turističke znamenitosti Bosne i Hercegovine“, objasnila je Halilhodžić.

Ukupna posjećenost muzejima na godišnjoj razini u Bosni i Hercegovini nije izmjerena službeno za prethodne tri godine, a tada je broj posjetitelja je bio 134.742 ljudi. Ipak, ulaganjima, posjećenost muzeju u Jablanici je znatno porasla, a sam muzej evidentira broj posjetitelja na godišnjoj razini te svake godine bilježe novi rekord.

„U 2022. godini smo imali 21.000 posjetitelja, dok u 2023. 27.000, što je porast od 28%. Uzimaju li ulaganja, post-pandemijsko buđenje ili generalni porast turizma u BiH ne znamo, ali zasigurno ćemo težiti novim projektima, ulaganjima, i nadamo se - nastaviti s još boljim rezultatima“, naglasila je Halilhodžić.

Kulturna ponuda rađa turizam

Kulturni turizam čini 40% cjelokupnog europskog turizma, a 4 od 10 turista odabire svoje odredište na temelju njegove kulturne ponude. Konkretno ovim projektom, regija je promovirana kao multietnička i kulturno raznolika europska destinacija, a sve to je trebala biti nova i zanimljiva ponuda koja bi uključivala i ruralna područja regije.

Narodni muzej Crne Gore, kao partner u projektu, angažirao je svoje osoblje i raspoložive resurse na ostvarivanju i realizaciji više ovih projekata od koji se posebno ističe projekt „Zanimljivi muzeji / Amusing Museums“ (aMUSeumING)  u Petrovićima. Kako nam kažu iz ovog muzeja, ovakva suradnja unaprijedila je muzejsku djelatnost po mnogo čemu.

„Narodni muzej Crne Gore bilježi sve veću posjetu, dok generalno, Crna Gora svake godine bilježi turistički rast – domicilnih i inozemnih gostiju. Jedan od strateških prioriteta uprave Narodnog muzeja je da adekvatnom marketniškom kampanjom, većom vidljivišću na tržitu i uopće u javnosti - klasičnim medijima i na suvremenim društvenim platformama, preduzme odgovarajuće korake kako bi se unaprijedila posjeta, ali i sveukupna organizacija rada muzejskih jedinica. Jedan možda i najbitniji segment je da se fokusira na projekte prekogranične suradnje, da bi još više unaprijedili muzejsku djelatnost“, rekla je Natalija Jovanović ispred Narodnog muzeja Crne Gore za Hercegovina.info.

Iz UNESCO-vog izvješća iz 2022. godine, Crna Gora s tadašnjih 620.000 stanovnika ima ukupno 99 muzeja, odnosno 159,2 na milijun stanovnika, što je stavlja na visoko peto mjesto po broju muzeja u cijeloj Europi.

„Prvi specifični cilj projekta je bio modernizirati muzejske postavke u Jablanici i Nikšiću (način prezentacije i interpretacije), te poboljšati kvalitetu dodatnih usluga koje se pružaju turistima. Za ispunjenje cilja, potrebno je bilo postići dva rezultata. Prvi očekivani rezultat projekta je da se značajno unaprijede prezentacijski i interpretacijski kapaciteti muzeja u Nikšiću i Jablanici, te da se nove tehnologije prezentuju i drugim muzejima. Muzeji će uz dobiti modernu audio vizualnu opremu i obučeno osoblje“, pojasnila je Jovanović.

Drugi očekivani rezultat projekta je da se poveća kvaliteta 20 pružatelja dodatnih usluga (biznisa) u turizmu i da se poveća njihova suradnja s muzejima. Pružatelji usluga/biznisi će dobiti mogućnost koristiti tehničku podršku, unaprjeđenje kapaciteta kroz obuke, te poboljšaju promociju (moderniziraju promotivni materijal).

„Pomoću tehnologije za virtualnu stvarnost posjetitelji će moći putovati u prošlost. Tako će posjetitelji u Nikšiću i Arheološkom centru Petrovići, moći vratiti tisuće godina unazad i osjetiti kakav je život bio na najznačajnijem prapovijesnom lokalitetu u Crnoj Gori 'Crvena stijena'. Također, dio opreme je instaliran i u Narodnom muzeju Crne Gore, koji ima posjetu mnogo veću nego ostali muzej u Crnoj Gori te su na taj način promovirali 'Crvenu stijenu' u mnogo većem obimu nego što je dosad bila“, objasnila je Jovanović.

Opći cilj projekta je bio poboljšati i unaprijediti turističku ponudu vezanu za kulturno nasljeđe/muzeje (u skladu s novim trendovima i tehnologijama), čime će se privući više turista i proširiti poslovni razvoj.

„Kulturno nasljeđe na lokalnom nivou će se ujediniti u jedinstvenu turističku ponudu i prezentirano kroz jednu priču. Regionalno umrežavanje znači da će se kreirati jedinstvena turistička ponuda od najmanje 15 aktera s fokusom na muzeje u središnjoj Crnoj Gori i Hercegovini, promovirajući regiju kao multietničku i kulturno raznoliku europsku destinaciju. Diverzifikacija (poboljšanje raznolikosti) ponude izvršit će se umrežavanjem turističke ponude na lokalnoj razini i umrežavanjem muzeja stvaranjem zajedničke turističke ponude (drugi specifični cilj)“, detaljnije je objasnila Jovanović.

Kulturno nasljeđe približavamo mlađoj populaciji

Fokus je bio što više se približiti posjetitelju i na zanimljiv način mu prezentirati detalje. Ovim projektom je omogućena prezentacija kulturne baštine Crne Gore na suvremen i zanimljiv način na samom lokalitetu u Centru za posjetitelje, kao i u stalnoj muzejskoj postavci Arheološke zbirke u Narodnom muzeju.

„U prethodnom razdoblju su analizirani tehnički i upravljački kapaciteti muzeja, kao i kulturno-povijesnih lokacija, te nivo interesa turista za kulturno nasljeđe, povezanost turističkih operatera i njihovu spremnost za međusobnu suradnju. Pokrenute su procedure za nabavku suvremene opreme i tehničke podrške osoblju muzeja, kako bi se na što bolji i kvalitetniji način sami muzeji i muzejske postavke približile široj javnosti, mlađoj populaciji i time postali jedan od glavnih interpretatora kulturnog nasljeđa. Također, tu je obuka i certificiranje 20 vodiča po Interpret Europe metodologiji, koji će znatno poboljšati kvalitetu usluga turistima i posjetiteljima. Konkretno, shodno broju posjetitelja i iskazanim reakcijama istih mislim da smo uspjeli u tome“, rekla je Jovanović.

Podrška institucija za čuvare povijesti neophodna

Kada su u pitanju prilike za muzejsku djelatnost, Jovanović kaže da prilika uvijek ima, ali je neophodno znati odabrati one prave i realne.

„Otvorenost našeg menadžmenta da podršku uključivanju ljudi iz Muzeja u ovakve projekte je veliki iskorak u svemu. Mogu reći da fali sredstava, ali se nadamo da ćemo vremenom uspjeti iskoristiti fondove i resurse koji će unaprijediti naš rad, a samim tim i zadovoljstvo posjetitelja“, izjavila je Jovanović.

Koliko god se promovirao neki sadržaj, iz ovog muzeja mišljenja su da može i više, a kako kažu, tek onog trena kad budu imali zadovoljavajuću posjetu kako fizičku, tako i virtualnu ovih lokaliteta, moći će reći da su u potpunosti uspjeli.

„Zbog toga, podrška relevantnih institucija u promociji je neophodna da bi sve funkioniralo kako je inače i predviđeno. Medijska popularizacija ovakvih aktivnosti vodi nas ka jačanju kako ovih, tako i ostalih muzejskih resursa. Nadamo da ćemo ljudski faktor i tehničke elemente uklopiti, a što prije i posjetitelje dobiti u zadovoljavajućem broju, ne samo iz Crne Gore, već i šire. Baš oni bi unaprijedili turističku ponudu i promovirali lokalitet 'Crvenu stijenu' i Narodni muzej Crne Gore za sve zainteresirane posjetitelje“, zaključila je Jovanović.

Usprkos svemu, posjećenost može biti bolja

Utjecaj pandemijske krize na muzeje inspirirao je UNESCO da, između ostalog, napravi listu svih muzejskih institucija na svijetu. Ta lista je otkrila da na svijetu postoji oko 95.000 muzeja, 60 posto više nego 2012. godine, i većina se nalazi na europskom kontinentu.

O posjetama naših ljudi muzejima, mentalitetu i shvatanju takvih institucija, razgovarali smo s Vukosavom Manjak, sociologinjom, koja je kazala kako jedan od osnovnih razloga za nisku posjećenost kulturnim institucijama u našoj državi, koja se, istina, sve više poboljšava, jest svijest da se premalo ulaže u kulturu i umjetnost, o čemu se sve češće i govori.

„Razlika između odlaska u muzej negdje u Europi i kod nas je činjenica da je u drugim zemljama kultura i umjetnost statusni simbol, što kod nas kroz godine unazad, nažalost, nije bilo. Kod nas još uvijek i slušanje klasične muzike nije 'u trendu', i dalje se priklanjamo tradiconalizmu, što je svakako važno, ali bez uvažavanja ostalih pravaca u umjetnosti i to može izgubiti smisao. Što se tiče čestih odlazaka ljudi s naših prostora u kulturne institucije negdje u Europi, tu ima dosta i do zapadno-europskog narativnog koloniziranja Balkana da su oni civilizirani i kulturni, a mi nismo, pa je to tamo nešto vrijedno vidjeti, a naše i ne mora“, rekla je Manjak za Hercegovina.info.

Nije slučaj da kod nas nije dostupna posjeta kulturnim događajima, jest, ali je mali odziv i zainteresiranost, jer i dalje, ni u osnovnom, srednjoškolskom ili visokom obrazovanju ne postoji davanje značaja tome, što je suprotno praksi u Europi, mišljenja je Manjak.

„Predmeti u osnovnim školama kao što su glazbena ili likovna kultura su zanemareni, rijetko se obraća pažnja na tu kreativnu stranu djece, zaokupirani su nekim drugim stvarima, a ta bitna strana nerijetko služi za 'popunjavanje vremena' ili bolji prosjek na kraju školske godine. Naši mladi ljudi još uvijek nisu usmjereni ka umjetnosti, a sadašnja posjećenost kolika god da je, mogla bi biti itekako mnogo veća“, zaključila je Manjak.