Ugostitelji ostaju bez radnika, nema kuhara i konobara

Posebno su izražene nestašice radne snage u sektorima gdje je prisutan sezonski odljev, kao što je ugostiteljstvo, piše Večernji list BiH.

Većina ide u Hrvatsku

- Već šest godina idem na sezonski rad u blizini Zadra. Tamo svake godine budem od polovine ožujka pa do polovine listopada. Zadovoljan sam i uvjetima, ali i novcem koji mogu zaraditi. Budući da sam od prve godine rada na istom radnom mjestu, ne planiram mijenjati radnu sredinu - priča nam sezonac Marin iz Mostara.

Marin je samo jedan od sezonskih radnika koji svoj kruh zarađuje sezonskim radom. No, budući da veliki broj mladih, posebno iz Hercegovine, zbog blizine odlazi na sezonski rad u Hrvatsku, to najviše osjete ugostitelji koji vrlo često moraju zapošljavati nekvalificiranu radnu snagu što se odražava na cjelokupnu kvalitetu usluge. Predsjednik Udruge za poduzetništvo i posao iz Mostara Tomislav Majić za Klix.ba kazao je kako nije dovoljan broj obrazovanih ustanova koje educiraju kuhare i konobare kad se to usporedi s potražnjom za ova zanimanja.

- Situacija je takva da svaki koliko-toliko kvalitetan radnik iz ugostiteljstva i turizma odlazi na Jadran ili pak kruzere. Pokazatelj je to da mladi neće raditi za 700 KM dok na Jadranu mogu zaraditi i 1500 eura - objašnjava Majić.

Istaknuo je i primjer mladih iz Hercegovine koji tijekom zime odlaze na rad u Austriju gdje konobari mogu zaraditi i 2000 eura, uz osiguranu hranu i smještaj, dok profesionalni kuhari zarade i do 5000 eura.

Tu su vrlo bitne stvari zbog kojih se mladi sve češće odlučuju na trajni odlazak. Osim u ugostiteljstvu, u BiH nedostaje i profesionalnih prodavača jer i oni odlaze na mjesta gdje su bolje plaćeni zbog čega su sve manje dostupni. S istim problemom bore se i građevinske tvrtke.

Traže se i...

Nedavno je direktorica proizvodnoga, građevinskog i uslužnog poduzeća iz Zenice kazala kako je sve teže zadržati i sačuvati radnike, posebno one koji su kvalitetni. - Mi nudimo dosta visoke plaće, uvjete rada... Međutim, teško je nositi se s njemačkim plaćama - ističe Senija Šehanović za Nezavisne te dodaje da dobre radnike danas treba tražiti svijećom.

Kako bi se zadovoljile potrebe poslodavaca, Federalni zavod za zapošljavanje, u suradnji sa županijskim službama, krajem prošle godine proveo je istraživanje o potrebama tržišta rada. Rezultati istraživanja pokazali su da su u 2019. najtraženija zanimanja III. i IV. stupnja, a to su krojač i tekstilni radnik, obućar; prodavač-trgovac, zavarivač, vozač, bravar, stolar, konobar, kuhar, zidar...

Kada je pak riječ o najtraženijim zanimanjima visoke stručne spreme, to su strojarski inženjer, ekonomist, doktor medicine, stomatolog, el. inženjer - informatičar, građevinski inženjer i pravnik.