U specijalnom izvještaju 2009. godine upozoravalo se na stanje u Pazariću

Što se događalo u Zavodu za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine Pazarić, tko je vezao djecu, kada i koliko dugo, trebalo bi vrlo lako utvrditi jer Zavod Pazarić, po riječima bivšeg direktora, upravo zbog ovakvih slučajeva ima video nadzor od 2011. godine.

Da je video nadzor u funkciji pokazuju javne nabavke Zavoda. Firma Glock održava sustav video nadzora i tehničke zaštite.

O metodama koje se primjenjuju u Zavodu Pazarić, ali i u ostalim zavodima ovog tipa sve nadležne institucije službeno su bile obaviještene u lipnju ove godine, a neslužbeno u veljači 2018. godine, piše Žurnal. 

ŠTIĆENICI SAMI TRAŽE DA IH VEŽEMO

Fiksacija odnosno vezanje djece nije samo praksa u Zavodu Pazarić, događa se i u drugim ustanovama i zavodima ovog tipa. S praksom ovakvog postupanja s djecom, omladinom i ostalim štićenicima ovih ustanova upoznati su od 2009. godine i Ombudsmeni BiH ali i sve nadležne institucije - od Ministarstva rada i socijalne politike, Vlade FBIH, Parlamenta FBiH i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Sve su to naveli Ombudsmeni BIH prvi put 2009. godine u Specijalnom izvještaju o stanju u ustanovama za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba u razvoju u BIH.

“Sobe za izolaciju agresivnih, uznemirenih korisnika i korisnica odstupaju od standarda dostojnih dostojanstva ove populacije ljudi. Ne postoji mogućnost nadzora korisnika dok je u sobi, niti zaštite od eventualnih ozlijeda, jer zidovi nisu obloženi. Uglavnom, pitanje fiksacije i izolacije riješeno je internim pravilima ustanova, a u nekim ta pravila nisu ni donesena”, naveli su Ombudsmeni BiH 2009. godine.

“U sobi za fiksaciju zatečena je jedna fiksirana osoba, i to po vlastitom zahtjevu... U vrijeme posjete predstavnika Institucije ombudsmena, u posjeti su bili i roditelji osobe koja je bila podvrgnuta fiksaciji... Predstavnici Institucije ombudsmena su obavili razgovor sa korisnikom i roditeljima, te saznali da korisnik poslije posjeta roditelja bude jako tužan i uslijed takvog stanja postane agresivan i želi da sam sebi nanese ozljede. Pojašnjeno je da je spomenuti korisnik potpisao izjavu da na svoj zahtjev, u momentima kada osjeća da će nastupiti „kriza”, bude podvrgnut fiksaciji, a inače postupak fiksiranja propisan je protokolom i obavlja se ukoliko psihijatar odredi da je to nužno”, naveli su Ombudsmeni BiH devet godina poslije, u izvještaju iz 2018. godine.

Ovo se događalou Zavodu za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba „Drin” u Fojnici a objavljeno je u Specijalnom izvještaju o stanju prava osoba sa intelektualnim i mentalnim teškoćama u Bosni i Hercegovini početkom prošle godine. Koliko su Ombudsmeni bili zabrinuti prilikom posjete najbolje govori činjenica da su obrazloženje da je korisnik “potpisao izjavu” da na “svoj zahtjev” bude vezan naveli u fusnoti Izvještaja.

Još više zabrinjava nastavak objašnjenja koje je dato Ombudsmenima, a koje su oni prihvatili i naveli u Izvještaju “a inače postupak fiksiranja propisan je protokolom i obavlja se ukoliko psihijatar odredi da je nužno”.

To je inače tako, ali eto baš taj dan, kada su Ombudsmeni bili u posjeti Zavodu, korisnik je sam izrazio želju da ga vežu.

SLOMLJENI KREVETI I SAGORJELI UPOSLENICI

Ovo čak nisu ni najgore činjenice navedene u Izvještaju.

U Domu za zdravstveno i socijalno zbrinjavanje osoba s invaliditetom i drugih osoba Stolac “prilikom obilaska prostorija Ustanove, zapaženo je da je jedan korisnik podvrgnut fiksaciji, bez nadzora. U razgovoru sa zaposlenima primijećeno je tzv. ,,sagorijevanje". Također, prilikom obilaska nisu uočene metode rehabilitacije sa korisnicima.”

Ombudsmeni su dalje uočavali da je objekt Doma Stolac u veoma lošem stanju “posebno ako se ima u vidu da je prije četiri godine otpočeo sa radom i da je objekt bio potpuno nov”.

“Uočena je loša higijena, parketi dignuti od urina, prljava posteljina, neuredne sobe, vidljivi kvarovi, otvorene utičnice, razvaljene komode po sobama, rupe po zidovima, uništeni kreveti, slomljeni radijatori, iako Dom ima stalno zaposlenog domara. Krov u kuhinji prokišnjava, iako je nedavno stavljen novi krov”, naveli su Ombudsmeni BIH u veljači 2018. godine i tu su stali.

Nisu krivi samo Ombudsmeni što su bile potrebne objave fotografija i snimaka zavezane djece da bi javnost reagirala. Izvještaj je javno objavljen na službenoj stranici Institucije Ombudsmena BiH. Isti izvještaj objavljen je u veljači 2018. godine a dostavljen je i Parlamentu Federacije BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH.

Između ostalog, i u Godišnjem izvještaju za 2018. godinu Ombudsmeni su naveli da je u Odjelu za praćenje i ostvarivanje prava osoba s invaliditetom u 2018. godini zaprimljeno 46 žalbi. Analizom žalbi utvrđeno je da se najveći broj odnosi na tretman osoba s mentalnim i intelektualnim poteškoćama u ustanovama u kojima su smještene.

U ožujku 2019. godine je objavljen Izvještaj a dostavljen je Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, Zastupničkom domu i Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine i Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Gostujući u sinoćnjem (20.11.2019.) Dnevniku 3 na FTV-u zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu FBiH Sabina Ćudić, koja je javnosti objavila fotografije i snimke vezane djece, priznala je da su izvještaji Ombudsmena dostavljeni Vladi, ali da nikada nisu razmatrani. Govoreći o fotografijama i snimcima uporno je insistirala da se fokus priče makne sa zaposlenica i zaposlenika Zavoda.

"Ovo ni na koji način nije pitanje zaposlenika i zaposlenica već je pitanje odgovornosti vlade koja imenuje upravni i nadzorni odbor koja nije vršila nadzor nad potrošnjom", nastavila je Ćudić.

Informacija o postupanju s djecom i štićenicima zavoda u Federaciji BiH, ali i u čitavoj državi bila je dostupna u veljači 2018. godine poslanicima, Vladi, ministrima, državnim institucijama, ali i javnosti. Činjenica kako nitko - uključujući i novinare, nije reagirao najbolje govori koliko nam je istinski stalo do uvjeta u kojima žive osobe s invaliditetom.