U Sarajevu danas živi više od 40.000 Arapa

... piše zagrebački "Večernji list", izdanje za BiH, pozivajući se na neslužbene informacije.

List ističe da je do sada deportirano više od 30 arapskih državljana, kojima je zabranjen ulaz u BiH zbog povezanosti sa "Islamskom državom" i drugim radikalnim islamističkim grupama. Većina Arapa na mobilnom telefonu ima pjesme "Islamske države", navodi list.

Najviše Arapa je iz Kuvajta, oko 14.000 te Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije, a najveći problem je što niko ne zna ko ulazi i izlazi iz BiH te koliki je broj Arapa koji su pokupovali nekretnine.

Izvjesno je da sve masovnija prodaja zemljišta firmama i osobama iz arapskih zemalja za BiH može da predstavlja ozbiljan dugoročni problem, a nejasno porijeklo novca kojim se to čini postalo je predmet zanimanja policijskih i obavještajnih agencija u BiH.

S obzirom na to da državljani arapskih zemalja nemaju mogućnost direktne kupovine nekretnina u BiH, tu zakonsku prepreku uspjeli su da riješe tako to što to u njihovo ime čine firme ili odvjetnički uredi koji raspolažu milijunima eura.

Direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić potvrdio je da je u BiH registrovano 108 firmi posredstvom kojih Arapi kupuju zemljište u BiH. Kuvajćani vode 71 firmu, 13 Libijci, 10 Sirijci, a dvije državljani Katara.

- Našli smo puno fiktivnih firmi - istaknuo je Ujić, pojašnjavajući da je 99 posto firmi koje trguju nekretninama registrirano sa osnivačkim kapitalom od 2.000 KM, a u međuvremenu su kupile zemljište ili zgrade u vrijednosti od po 600.000 ili 700.000 KM.

Prema njegovim riječima, problem je postao toliko ozbiljan da su se u provjere uključili i Agencija za istrage i zaštitu BiH i Obavještajno-sigurnosna agencija.

U tekstu "Večernjeg lista" piše da "šetajući Baščaršijom imate osjećaj kao da ste u saudijskom Rijadu ili u bilo kojoj zalivskoj zemlji u kojoj se sprovodi strogi šerijatski zakon", kao i da gotovo sve Arapkinje nose burku ili nikab.

Trgovci i ugostitelji svoje radnje prilagođavaju Arapima tako što su cjenovnici i oglasi često tiskani na arapskom jeziku, restorani na izlozima naglašavaju posluživanje halal hrane, a u kafićima, osim onih čiji su vlasnici Srbi i Hrvati, više se ne toči alkohol.

Gotovo svi parkovi u Sarajevu, koji su prije bili omiljena mjesta zaljubljenih, djece i starijih osoba, danas su postali arapska odmarališta u kojima arapske obitelji borave cijeli dan odmarajući se, ručaju i klanjaju. Poznavanje arapskog jezika u Sarajevu danas je vrednije od zlata i on bi uskoro mogao da postane službeni jezik u BiH, piše list.