U proteklih pet godina, znatno je povećan broj umirovljenika i starijih osoba, a smanjen broj učenika

O demografskom kolapsu kako u Bosni i Hercegovini, tako i u cijeloj regiji, ispisane su već tone i tone novinskog papira, veliki broj stručnjaka dao je svoje sugestije na koji način se boriti protiv ovoga, ali političke elite u zemlji i dalje šute.

Sve to nas dovodi do situacije da su nam stotine tisuća žitelja već iselili u posljednjih četiri, pet godina, kako ih se dobar dio sprema na odlazak (naročito nakon što 2020. godine Njemačka dodatno liberalizira svoje tržište rada) te kako je prirodni priraštaj samo u Federaciji u prvih pola godine u 2019. čak -2757.

Izlaza iz začaranog kruga apsurda i paradoksa u ovoj zemlji se ne vidi, a iz svih podataka i ekonomskih analiza jasno je kako demografski i ekonomski tonemo sve dublje i dublje te kako ćemo se iz svega toga jako teško izvući, piše Dnevni list.ba

Kataklizmički trendovi

Faruk Hadžić i Adnan Fehratbegović, makroekonomski analitičari, dugi niz godina upozoravaju na katastrofalnu demografsku i ekonomsku sliku države.

Prema njihovim riječima, sada su otišli korak dalje i analizirali kretanja radne snage, starijih osoba (65+), broja umirovljenika i broja učenika, te što nas čeka u budućnosti. Vremensko razdoblje koji je obuhvaćen analizom je od 2014. do 2033.

U proteklih pet godina, znatno je povećan broj umirovljenika i starijih osoba, a smanjen je broj učenika. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, nije došlo do značajnijeg smanjenja radne snage.

Crvena uspravna linija na grafikonu prikazuje 2018.
Projekcije za narednih pet godina, te narednih 15 godina pokazuju značajniji rast broja umirovljenika i starijih osoba, smanjenje radne snage, te broja učenika.

Razlog je stara struktura radne snage. Prema našoj konzervativnoj projekciji, u BiH bi 2023. moglo biti 725 tisuća umirovljenika (639 tisuća u 2014.) i 238 tisuća učenika (285 tisuća je bilo 2014.).

Teško je izvršiti točnu projekciju kretanja radne snage za buduće razdoblje, jer nitko ne može pouzdano procijeniti godišnji broj osoba koje napuste državu, navodi Hadžić.

Dodaje kako broj umirovljenika nije jednak broju osoba koje su starije od 65 godina, jer u strukturi sadašnjih umirovljenika, značajnu stavku predstavljaju invalidske i obiteljske mirovine.

Podaci za radnu snagu su preuzeti od Agencije za statistiku BiH, koji uključuju zaposlene i nezaposlene osobe. Treba napomenuti, da se ovaj broj razlikuje od podataka iz

Ankete o radnoj snazi, gdje je radna snaga prikazana dosta niže.

Međutim, logično, ukoliko se povećava broj umirovljenika, broj onih koji iseljavaju a imamo sve manje djece, sve to dovodi do manjeg broja radne snage i zaposlenih.

Tako bi, prema ovoj analizi, broj radno sposobnog stanovništva 2023. bio 1.192.587.

Analiza nije urađena sa ciljem da se sumorno stanje u državi prikaže još težim, nego da bude alarm za donositelje odluka kako bi se hitno krenulo sa rješavanjem svakodnevnim problema građana i napravila država u koju će se vraćati, a ne iz koje će se iseljavati, poručuje Hadžić.

“Bolesnik BiH”

Situacija u zemlji dakle sve je gora i gora za obične smrtnike koji i dalje žive u standardu koji je bliži nekim afričkim zemljama pa su vjerojatno u pravu svi oni koji tvrde da se BiH u Europi nalazi samo geografski.

Sva relevantna međunarodna istraživanja (Doing Buissness, Indeks konkurentnosti, Indeks korupcije…) pokazuju kako smo samo europsko dno te kako iz godine u godinu u najboljem slučaju stagniramo, a u nemao slučajeva i idemo ka gorem.

Sve to naše elite ne sprječava da se bave potpiranjem nacionalne netrpeljivosti, podjela i razdora u društvu te konstantnim vraćanjem u prošlost.

Tako smo u situaciji da su nas po svim mogućim parametrima pretekle i zemlje koje su nam do jučer gledale u leđa, a o zapadnoj Europi da i ne govorimo.

Situacija se u zemlji neće niti može popraviti sama od sebe, to za nas neće niti mogu učiniti niti EU, SAD, Rusija, Kina, Turska ili bilo tko drugo osim nas samih.

Svi oni nam mogu pomoći ali bez nas samih promjene naprijed su nemoguće.

A one su nužne jučer a ne danas jer smo svi skupa predugo godina išli unatrag