U HNŽ-u se godišnje posiječe više od 10 milijuna KM šume – gdje idu novci?

Ne postoji niti zakon o šumama na razini Federacije BiH iako je Prijedlog Zakona o šumama Vlada FBiH usvojila još u srpnju prošle godine, isti još nije razmatran u parlamentu. Zbog ovog trpe i županije jer, dok jedni tvrde da se ovaj zakon ne može donositi na županijskoj razini dok se isti ne donese na federalnoj razini, drugi ne dijele takav stav.

No, dok traju političke nesuglasice, prvenstveno na relaciji koalicijskih partnera SDA i HDZ-a BiH, drvno bogatstvo nemilice se nelegalno iskorištava. Nema niti približne ocjene o gubitcima zbog bespravne sječe, no grube su procjene da se radi o stotinama tisuća kubika šume, odnosno, milijunima KM vrijednog i nepovratno izgubljenog šumskog bogatstva. Slično stanje je i u HNŽ-u, gdje čak ni javno poduzeće JP Šume HNŽ d.o.o. ne može normalno obavljati poslove zbog kojih je i osnovano od strane Skupštine HNŽ-a: odgovorno gospodariti državni šumama i šumskim zemljištem na području HNŽ-a. S druge strane, i lokalne zajednice žele same gospodariti svojim šumskim fondom na svom području.

Godišnje se izgubi 15 milijuna KM vrijedan šumski fond

U HNŽ-u ne postoje točne procjene o gubitcima šumskog dobra, no procjenjuje se da se zbog nelegalne sječe godišnje izgubi više od 10 milijuna KM. Ovaj problem se ne rješava već godinama. Podsjetimo, prije više od osam godina, za vrijeme mandata županijske ministrice poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i u suradnji s MUP-om ove županije, poduzimane su velike akcije otkrivanja i suzbijanja nelegalne eksploatacije drvnog bogatstva.

Koliki kaos na ovom polju vlada i to isključivo zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, pokazuje i činjenica da je, nakon presude Ustavnog suda FBiH od kraja studenog 2009. prestala primjena Zakona o šumama, da bi Vlada FBiH potom usvojila Uredbu o šumama kako bi zakonski bilo osigurano barem minimalno funkcioniranje u šumskom sektoru.

Međutim, 2011. godine Vlada F BiH donosi Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o šumama koja ovom županijskom poduzeću oduzimaju ovlasti za gospodarenje šumama. Rezultat svega su brojne tužbe na relaciji Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH - JP Šume HNŽ- ali i općinskih i privatnih šumarskih društava u ovoj županiji koji vrše sječu šume.

Kraj se ne nazire, no jedan od rezultata su i danas blokirani računi JP Šume HNŽ, neizvjesna sudbina 28 uposlenika, pola godine bez plaće i doprinosa kao i bespomoćnost zbog nastavka nelegalnog eksploatiranja šumskog bogatstva.

Blokirano i JP Šume HNŽ-a

"Stanje je teško i komplicirano. Nacrt Zakona o šumama usvojen je 2012. godine, a Vlada ga još nije razmatrala iako je poslan prije, koliko znam, pet mjeseci. Zašto isti ne dolazi na red iako je stanje po ovom pitanju alarmantno trebate pitati Vladu, ali ono što je potpuno jasno je da se šuma nemilice siječe i teško da će se to brzo i lako nadoknaditi", kaže Trpimir Jelić, direktor poduzeća JP Šume HNŽ.

Iz ovog poduzeća zaposlenici su mjerodavnima i javnosti upućivali apele o teško stanju, kašnjenju plaća i uplata doprinosa al i stanju šumskog fonda.

Traže uplatu plaća i doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, donošenje akata i propisa kojim će se omogućiti funkcioniranje i poslovanje JP Šume HNŽ d.o.o. Mostar ili definiranje financijske konstrukcije društva za 2017. i 2018.godinu, uplatu regresa, ukidanje i povrat umanjenja plaće od 20% od lipnja 2016. godine, suprotno Ugovorima o radu.

Ministar Jović: Uskoro rješenje

Resorni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva HNŽ-a Donko Jović kaže da je svjestan ozbiljnosti problema te tvrdi da se u neformalnim razgovorima s partnerima iz SDA iskristaliziralo nekoliko pitanja, a među njima najvažnije - tko će gospodariti šumskim fondom u HNŽ-u, jedno ili više poduzeća?

"Razgovarano je na ovu temu puno puta i uvjeren sam da ćemo ga uskoro riješiti. Neki od prijedloga je da u županiji imamo potencijala da tu bude osim jednog i više poduzeća. U HNŽ-u smo proveli analizu i procjenu kapaciteta te se došlo do rezultata da postoji prostor da se svi radnici redovito plaćaju, a da se višak prihoda upotrijebi u jačanje i obnovu postojećih potencijala. Nemamo pravo ni za kakav ‘kiks', moramo biti racionalni i trezveno riješiti ovaj problem uvođenjem sustava jer zbog nezakonite sječe trpi i gospodarstvo i šumski fond", kaže ministar Jović.

On se nada da će se ovaj zakon uskoro naći na stolu županijske vlade čime bi se ostvarili i zakonski uvjeti za odgovorno gospodarenje i brigu o tom prirodnom bogatstvu.

Inače, profesor na Šumarskom fakultetu u Sarajevu Ahmet Lojo ranije je za Novinsku agenciju Patria (NAP) izjavio da se nije smjelo dogoditi nepostojanje Zakona o šumama.

"To se nije smjelo dogoditi. Suština donošenja zakona, nažalost, svela se koliko će tko uzeti novca od šume, odnosno od šumarstva, a ne hoće li zakon osigurati održivo gospodarenje šumama. To je stavljeno u drugi plan", zaključuje ovaj profesor.

Piše: V. Soldo, dogadjaji@dnevni-list.ba