U BiH REGISTRIRANO 16.000 MIGRANATA U Hercegovačko-neretvanskoj županiji ih nema

Hercegovina.info
Vidi originalni članak

U BiH je i dalje značajan broj migranta, a međunarodne i lokalne nevladine organizacije su im glavni pružatelji humanitarne pomoći. Po riječima Alena Kajtaza, tajnika Crvenoga križa Grada Mostara, migranata na području Hercegovačko-neretvanske županije nema, ali nije siguran da će se taj trend nastaviti i ubuduće.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Trenutno je u readmisiji u izbjegličkom centru Salakovcu sedam osoba ali mi uvijek možemo odgovoriti na te manje brojke bez međunarodne pomoći, objašnjava Kajtaz u razgovoru za Fenu.

Međutim, ukoliko bi se, podvlači Kajtaz, ponovila 2018. godina kada je u Salakovac pristiglo 189 migranta, onda pomoć očekujemo i od međunarodne zajednice.

Ono što je po njemu dobra stvar, je da postoji sistem Međunarodne federacije društava Crvenoga križa i Crvenog polumjeseca koji su spremni pomoći u svakom danom momentu kao i Fond za pomoć u katastrofama (DREF) te naravno obučeni timovi koji su u roku od 24 sata na terenu.

Sve zavisi od veličine nesreće, kako smo uputili apel prema Međunarodnoj federaciji i susjednim zemljama i kako će oni odgovoriti na tu vrstu poziva, objašnjava Kajtaz.

Kontinuirana potpora migrantima Caritasa u BiH

Caritas u BiH također kontinuirano provodi aktivnosti, prvenstveno u migracijskim kampovima u Unsko-sanskoj županiji – kampovi Borići i Lipa, te Sarajevskoj županiji – kampovi Blažuj i Ušivak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema njihovim informacijama, trenutno je u tim kampovima prisutno oko 1.500 migranata i tražitelja azila, dok se dio njih nalazi izvan kampova.

Na godišnjoj razini, prema službeno registriranim dolascima u BiH i za tekuću godinu, već je registrirano 16.000 migranata koji su pristigli u BiH i to prvenstveno iz Afganistana i Burundija, te manji dio iz Pakistana, Irana i Kube. Nerijetko su to mladi ljudi, često maloljetnici kao i dio obitelji s djecom.

Migrantima se pružaju usluge pranja rublja, dostava hrane i higijenskih potrepština, te organiziranje socijalnih i drugih usluga, ističe voditelj projekta pri Caritasu u BiH Miroslav Valenta.

On napominje kako cjelokupni sustav skrbi za migrante i osobe u pokretu još uvijek ne funkcionira na pravi način te da postoje mnogi nedostaci.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Međutim, Caritas nastoji, sukladno svojim mogućnostima, uz razumijevanje kako ne možemo zamijeniti djelovanje sustava, te u suradnji s velikim brojem partnera, pružiti pomoć svim osobama u potrebi, dodaje on.

Institucije vlasti ključne za rad humanitarnih organizacija

Institucije na svim razinama vlasti igraju ključnu ulogu u potpori rada humanitarnih organizacija pružanjem različitih vrsta pomoći, resursa i suradnje.

Prvenstveno su to financijska sredstva i logistička potpora za programe i projekte, budući kako humanitarne organizacije mogu brže djelovati, posebice u hitnim situacijama, ali i za provedbu tekućih programa koji su usmjereni na rješavanje određenih socijalnih problema, zdravstvene skrbi, obrazovanja i slično, poručuje Valenta.

Također naglašava potrebu pojednostavljenja procesa dobivanja potrebnih dozvola, licenciranje usluga kao i osiguravanje da te organizacije mogu djelovati bez nepotrebnih birokratskih prepreka i reguliranje rada volontera koje još uvijek nije u potpunosti riješeno.

Vezani članci