Tunel Prenj jedan je od najkompleksnijih objekata u povijesti bh. građevinarstva

Tunel Prenj je neminovan objekat na Koridoru Vc koji prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu i kada se izgradi, bit će jedan od najkompleksnijih objekata u povijesti građevinarstva Bosne i Hercegovine. Tunel Prenj bi trebao biti dužine cca 10 km i prolazi kroz gorje sa složenim geološkim sastavom. Ovo je prvi ovakav tunel u Bosni i Hercegovini koji prelazi granicu od 6 km, te ukoliko se izgradi, bit će među 22 ovakva tunela u svijetu.

Složena geološka struktura nije jedini problem s kojim se suočavamo. Sigurnost u prometu u ovako dugim tunelima je jedan od prioriteta koji treba razmotriti prilikom projektovanja. U tunelu bi bilo projektovano 34 poprečna prolaza za pješake i vozila koja bi omogućila da se sudionici sigurno sklone u drugu cijev ukoliko dođe do incidentne situacije u tunelu.

Da bi se osigurala sigurnost sudionika u prometu prilikom požara bitno je da se projektira ventilacija u tunelu koja će onemogućiti širenje požara prije dolaska vatrogasnih vozila. Ventilacija ovako dugog tunela bi zauzela veliku površinu tunelske cijevi i zahtijevala bi smještaj velikih ventilatora na ulazu i izlazu tunela za koje bi bilo potrebno izgraditi duge portalne konstrukcije.

Jedan od problema je i odabir gradnje metode tunela: da li graditi novom austrijskom tunelskom metodom kao dosadašnji tuneli ili da se graditelji opredijele za TBM (Tunnel boring machine). Za obje metode bi morali imati male industrije na portalima tunela prilikom gradnje koja bi morala odgovoriti svim izazovima u pogledu dostave materijala, proizvodnje betona, dostave betona u tunel, osiguranje potrebne vode, kao i izbacivanje tehničke vode i sl.

Na ova pitanja pokušalo se danas naći odgovore na znanstveno-stručnom skupu za tunel Prenj  pod nazivom "Izazovi građenja". Skup su organizirali Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Fakultet za promet  i komunikacije Univerziteta u Sarajevu. Implementator je Udruženje inženjera geotehničara u Bosni i Hercegovini, prenosi Faktor.ba.

Cilj skupa je da se kroz predavanja i panel-diskusiju, domaći sudionici koji su na direktan ili indirektan način uključeni u projekat izgradnje tunela Prenj, upoznaju sa potencijalnim problemima i izazovima pri realizaciji projekta ovih razmjera.

Sudjelovanje na skupu kao predavači su uzeli dr. Peter Schubert, dr. Alun Thomas, dr. Johannes Kleberger, M. Sc. Gosta Ericson i B.Sc. David Rajster. Na događaju su i brojni predstavnici domaće vlasti, na čelu sa federalnim premijerom Fadilom Novalićem, direktori Cesta i Autocesta FBiH, građevinskih tvrtki...

Premijer FBiH je istaknuo da planina Prenj predstavlja najveću prirodnu prepreku na Koridoru Vc i da bi taj tunel dužine 10 km bio deveti najduži u Europi.

"Zato smo organizirali ovaj skup sa priznatim stručnjacima iz Austrije i Švicarske kako bi nam ukazali na opasnosti i prednosti koje možemo iskoristiti pri iskopu tunela" - rekao je Novalić.

Pojasnio je da bi za početak bila građena jedna cijev tunela i druga tehnička cijev, te da građanima duguju objašnjenje zašto su radovi na Koridoru usporili iako naplaćuju akcize, a, kako kaže, razlog je zahtjevnost preostalih dionica.

Precizirao je da su sredstva za izgradnju već osigurana od Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke za pristupnu dionicu od Ovčara do Konjica - 170 milijuna eura, za sam tunel koji s jednom cijevi košta 240 milijuna eura, te za dionicu od tunela do Vrapčića još 170 milijuna eura.

Dionica bi bila funkcionalna uz dodatak poddionice Mostar-sjever što bi ukupno koštalo 820 milijuna eura i postoji zatvorena financijska konstrukcija između EBRD-a, EIB-a, a i bh. banke bi osigurale 450 milijuna KM - pojasnio je Novalić.

Naglasio je da je izgradnja infrastrukture važna jer BiH spašava od recesije koja već zahvaća Europu, budući da je 92 posto materijala za izgradnju autoputa iz domaćih izvora, a jedno radno mjesto na izgradnji autoputa generira još 2-3 u drugim sektorima.

Premijer Novalić također naglašava kako bi izgradnja te dionice značajno poboljšala prometnu prohodnost BiH jer bi put od Sarajeva i Mostara mogao trajati manje od sata, a međunarodni koridor bi privukao promet putnika i roba od Budimpešte prema Jadranu.

Profesor na Fakultetu za promet i komunikacije Univerziteta u Sarajevu Nedžad Branković izjavio je da je tunel Prenj u tehničkom, investicijskom i građevinskom smislu jedan od najvećih izazova pred kojima se nalazi naše društvo.

Branković je podsjetio da smo sa našim tehničkim, inžinjerskim kapacitetima i znanjima i građevinskom operativom zadnji veliki objekat, dakle tunel, izgradili početkom '90-ih godina prošlog vijeka. Bio je to tunel Križevići na pruzi Tuzla – Zvornik, dužine oko pet kilometara. Napomenuo je da je željeznički tunel u profilu i opremi jedostavniji od autocestovnog profila, te da smo tada imali kapacitete i znanja da svojim  potencijalima izgradimo takav kompleksan objekat.

 "U fazi građenja tog objekta desio se incident kakav se rijetko događa u tunelogradnji kada je došlo do eksplozije metana i nanesena je šteta. To sve govori da, koliko god smo sigurni u svoja znanja, trebamo imati karaktera i kapaciteta da čujemo iskustva iz prijateljskih država od eminentnih eksperata koje je danas okupio naučno-stručni skup posvećen izazovima izgradnje tunela Prenj na autoputu Koridora Vc" - dodao je Branković.

Naglasio je ulogu znanstvene i stručne zajednice, donositelja ovakvih kapitalih odluka, kao i implementatora ovakvih projekata, da se postigne najkvaliteniji omjer utroška investiciijskih sredstava i efekata koje trebamo dobiti građenjem takvog objekta. 

"Ovaj projekt osim što pothranjuje godišnji GDP, on kvalitetnije pozicionira našu državu BiH u mreži transportnih tokova ovog dijela Europe. Također, povećava konkrentnost luke Ploče jer je najveći dio roba u tranzitu, koji ustvari donose najviše prihoda našoj društvenoj zajednici, generiran na relaciji koridora od  Ploča do Budimpešte. To su neki od benefita koji se očekuju, ali da bi došli u tu fazu moramo biti sigurni da ćemo izgraditi po troškovima optimalan i po karakteru korištenja veoma  konkurentan objekat, te da se novac koji je odobren, sa puno odgovornosti i najviše efekata uloži i dobijemo najkvalitetniji objekat" – kazao je Branković.

Jedan od predavača na skupu bio je i nezavisni projektant tunela Alun Thomas, Kako je kazao, postoje samo 22 ili 23 tunela u cijelom svijetu koji su duži od planiranog Prenja.

"Ono što se planira jeste da se od početka naprave dva tunela, imamo opciju da u jednom tunelu bude dvosmjerni promet, a da  drugi tunel bude rezervna opcija u sigurnosnom smislu" – rekao je Thomas.   

Slovenski stručnjak za izgradnju tunela David Rajšter rekao je kako je najvažnije odrediti optimalnu trasu te da treba voditi računa o okolini i vodnim resursima na tom području.

Rajšter je istakao da pripremni radovi prije izgradnje tunela zahtijevaju određeno vrijeme, a da se rok od sedam godina odnosi na izgradnju.

O tome koliko je ovo važna dionica govori i podatak o intenzivitetu prometa između Mostara I Sarajeva. Kroz mjesto Čelebići, naime, dnevno prođu u prosjeku 8.794 auzomobila, ljeti više i od 11.000. Maksimalni dnevni promet išao je i do 16.807 automobila.