VIDEO  Trideset godina nakon rata neki se građani i dalje tretiraju kao povratnici ili raseljene osobe

Trideset godina nakon rata, Bosna i Hercegovina i dalje svoje građane tretira kao povratnike ili raseljene osobe. U povratničkom mjestu Jusići, u općini Zvornik, gdje se dogodio prvi povratak odmah nakon rata, ljudi se i dalje bore za osnovnu komunalnu infrastrukturu. Teško uspijevaju ostvariti sredstva namijenjena povratnicima i smatraju da se sve provodi pod političkim utjecajem, prenosi BHRT.

Ovdje nema ničega

Prvi povratnik u Jusiće bio je Nekir Imamović. Kaže kako je više optimizma bilo 1996. godine nego danas.

"Omladina mora ići za životom. Mora se boriti. Ovdje nema ničega. Nema nijednog zaposlenog ni u Općini Zvornik ni u Općini Sapna, a to je sve na udaljenosti od 500–600 metara. Zato nije ni čudo što odlaze. Nemaju ovdje ništa. Ja ih podržavam", govori Nekir Imamović iz Jusića.

Sugovornici BHRT-a pričaju kako su Jusići potpuno zanemareni od strane institucija i da ovdje godinama niti jedna konvertibilna marka nije stigla iz donacija koje se u proračunima izdvajaju za ovu kategoriju. Ističu da sredstva uvijek idu istima.

"Nažalost, ispada kao da se nismo vratili. Kao da su nas bacili u isti koš, da ne postojimo, da ne postoje Jusići, da ne postoji Zvornik i mnoga druga mjesta gdje su se ljudi vratili. Nažalost, to je tako. To je činjenica i vidi se", objašnjava Ramiz Hasanović iz Jusića.

Iako je Mjesna zajednica Jusići bila na prvom i trećem mjestu na rang-listi Ministarstva za povratak, za projekte komunalne infrastrukture, pred same izbore su saznali da neće dobiti niti jednu marku. Sredstva su dobile mjesne zajednice koje su bile na dnu rang-liste. Sada u Mjesnoj zajednici Jusići traže odgovornost nadležnih, jer smatraju da su njihova sredstva, namijenjena Jusićima, zloupotrijebljena.

"Otišao sam kod gradonačelnika i najavio se. Nije ga bilo, bio je zamjenik. Rekao mi je da nikome nisu dali prioritet, nego su svima dali podršku uz učešće od 10 posto. Kaže da je rang-lista napravljena u Sarajevu, u Federalnom ministarstvu, i čudi ga zašto je lista preskakana", govori Husejin Muratović, predsjednik Mjesne zajednice Jusići

Sve ove tvrdnje BHRT poslao je Ministarstvu za raseljene osobe Federacije BiH, odnosno ministru Nerinu Dizdaru. Iako su dobili dopis pomoćnika ministra Nisveta Mujanovića, niti na jedno pitanje nije dao konkretan odgovor. Za Jusiće je odgovorio sljedeće:

"Kada je riječ o izgradnji infrastrukture u MZ Jusići i naseljima koja gravitiraju ovoj mjesnoj zajednici, napominjem da je završen projekt u MZ Kozluk, koja je teritorijalno najbliža MZ Jusići. Neophodno je voditi računa o ravnomjernom razvoju svih povratničkih sredina, stoga je nemoguće u istoj godini završiti sve projekte", kazao je Nisvet Mujanović iz Ministarstva za raseljene osobe Federacije BiH.

Zaobiđeni u dodijeli sredstava

"Od 2018. godine, zapravo od 2016. godine, Federalno ministarstvo nije uložilo niti jednu marku u Jusiće", govoti Muratović.

Stanovnici Jusića pitaju se znaju li ministri za raseljene osobe uopće gdje se nalaze Jusići i zašto nisu došli na mjesto događaja objasniti ljudima zašto su Jusići zaobiđeni u dodjeli sredstava.

"Ne vjerujem u institucije BiH. Ne vjerujem, jer nitko nije zaposlen ovdje. Nema ih nigdje. Njima je bitno samo da su u prvim redovima i da zgrću milijune. Ako treba javno prozvati nekoga, prozvat ću", ističe Imamović.

"Stranke vladaju. Danas ovako, sutra onako. Teško je naći kompromis i rješenje da bi ovi ljudi mogli živjeti. Ljudi ovdje žele živjeti, bore se. Ali pomozite nam", objašnjava Hasanović.

Jusići se nalaze na samoj entitetskoj liniji, pa se osjećaju, kako kažu, kao da ne pripadaju nikome i da ih nitko ne želi. Također, ova mjesna zajednica je 1992. godine preživjela jedne od najtežih ratnih zločina. Pravdu nikada nisu dočekali, a pred Sudom BiH proces traje više od šest godina. Ogorčenost je velika, ali nemaju je više kome izraziti.