'Trbuhom za kruhom' iz BiH pa u Njemačku na azil
Prema podacima kojima raspolažu u Ministarstvu sigurnosti BiH, od početka godine do kolovoza azil je u državama koje su članice Schengenskog sporazuma zatražilo 3587 državljana BiH, što je povećanje od čak 40 posto u odnosu na godinu ranije.
Najveći broj zahtjeva za azil, čak 3091, podnesen je u Njemačkoj. Druga je Švedska, s 280 podnesenih zahtjeva za azil.
U ukupnom broju tražitelja azila u Njemačkoj s područja bivše Jugoslavije tražitelji iz BiH čine 17 posto. Najviše tražitelja azila, njih čak 44 posto, dolazi iz Srbije, 21 posto je iz Albanije, 14 posto iz Makedonije, a 4 posto iz Crne Gore.
Gornji dom njemačkog parlamenta Bundesrat trebao bi 19. rujna razmatrati odluku o proglašenju BiH, Srbije i Makedonije sigurnim državama, što bi značilo i znatno ubrzavanje razmatranja zahtjeva za odobrenje azila. Ujedno bi se mogućnost dobivanja utočišta u Njemačkoj za građane ove tri države svela na minimum jer bi morali dokazati da azil traže iz političkih, a ne ekonomskih razloga.
Tajnik Ministarstva sigurnosti BiH Bakir Dautbašić kazao je kako se u Sarajevu nadaju da će ta odluka biti usvojena jer bi to značajno smanjilo broj lažnih azilanata.
"Trenutno bilježimo blago povećanje broja lažnih azilanata iz BiH, ali vjerujemo da će vrlo brzo u Njemačkoj početi važiti nova legislativa i da će nakon toga te brojke rapidno pasti", izjavio je Dautbašić.
Fenomen kojega su opazile vlasti u BiH je i to da sve više lažnih azilanata za odlazak iz BiH koristi zrakoplove umjesto autobusa, kako je to ranije bio slučaj. Razlog je ulazak niskotarifnih zrakoplovnih tvrtki u BiH čime je ovaj vid putovanja postao jeftinijim od cestovnog.
Vezani članci