Tko tebe kruhom, ti njega PDV-om

Pomalo nestvarno zvuči da država poput Bosne i Hercegovine, koja je po pitanju ekonomije na samom europskom dnu, godišnje baca ogromne količine hrane. Kada govorimo o ovoj problematici, ne misli se na, neiskorištene ostatke hrane iz restorana ili obiteljskih domova na što je jako teško utjecati, nego o hrani koja propada jer je tvrtkama i trgovačkim lancima jeftinije hranu uništiti nego donirati jer bi na nju trebalo platiti 17% PDV-a. 

Prema podacima Fondacije 'Mozaik' i glavnih partnera Fondacije Hastor, Udruženja Pomozi.ba, Mreže za izgradnju mira, Fondacija Trag i Catalyst Balkans koje pod okriljem partnerstva s USAID-om provodi kampanju 'Niko gladan, niko sam' u našoj državi svakodnevno se u javnim kuhinjama hrani skoro 17 tisuća ljudi u 60 javnih kuhinja. Ono što posebno žalosti je i činjenica da je prošle godine otvorena posebna javna kuhinja za bebe. Nas je posebno zanimao aspekt pomoći širem broju ljudi osim onoga u javnim kuhinjama što se u praksi često svodi na jedan ili dva topla obroka dnevno. Ne umanjujući i taj vid pomoći, smatramo da bi oslobađanje PDV-a robe pred istek roka pomoglo puno obiteljima koje ovise o trajnim namirnicama što im lakše omogućava kontinuitet prehrane, a što bi lakše prebrodilo agoniju preživljavanja iz dana u dan.



Svatko će se začuditi koji je interes državne vlasti da potražuje dodatni namet za hranu koja je pred istek roka te 'tjera' trgovačke lance na nehumana rješenja.

"U skladu s važećim Zakonom o PDV-u u BiH propisano je da se na sve donacije dobara (robe) plaća PDV, dok se na donancije u financijkom obliku PDV ne plaća. To znači da ukoliko neka tvrtka želi donirati robu, pa i robu koja je pred istek roka, na vrijednost te robe koja se donira mora se obračunari 17% PDV-a. Ovo iz razloga što je ta tvrtka prilikom nabavke te robe izvršila odbitak ulaznog PDV-a, odnosno umanjila je svoju PDV obvezu za iznos ulaznog PDV-a. S druge strane, ukoliko ta ista tvrtka donira financijska sredstva, na taj iznos donacije se ne obračunava PDV. Ovo je propisano važećim Zakonom o PDV-u u BiH. UIO nema podatak koliko se godišnje uplati PDV-a na doniranu hranu, iz razloga što svi PDV obveznici u svojim prijavama dostavljaju samo jednu cifru u smislu obveze plaćanja PDV-a na sav promet koji su ostvarili. Ne postoji posebna obveza da obveznici posebno iskazuju PDV samo na doniranu hranu, tako da iz tog razloga ne raposlažemo tim podatkom", rekao je za hercegovina.info Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave za neizravno oporezivanje.

Istovremeno, prema podacima Agencije Ujedinjenih nacija, u BiH se godišnje uništava i baca oko 400.000 tona hrane.  Tvrtke koje se bave prodajom i distribucijom hrane unište jednu trećinu spomenute hrane (140.000 tona), a preostale 2/3 bačene hrane predstavlja otpad od domaćinstava.

"S obzirom na činjenicu da se Zakon o PDV-u u BiH primjenjuje od početka 2006. godine, te da do danas nije bilo izmjena spomenutog zakonskog rješenja, te imajući u vidu da su se i u EU dogodile brojne izmjene kad je u pitanju direktiva koja tretira porez na dodanu vrijednost, javila se potreba da se i u BiH pristupi izradi novog zakonskog rješenja. Stručnjaci iz UNO su u prethodnom razdoblju kroz Twinning projekat financiran iz IPA sredstava EU, zajedno s ekspertima iz poreznih administracija EU, pripremili novi nacrt Zakona o PDV-u BiH. Tim novim nacrtom Zakona o PDV-u je, između ostalog, predviđeno da oslobođena plaćanja PDV-a bude i hrana pred istek roka koju pravne osobe doniraju javnim kuhinjama u humanitarne svrhe", nastavlja Kovačević ističući da se mora sačekati novi Zakon o PDV-u kako bi se u Bosni i Hercegovini stvorila zakonska mogućnost da se ne plaća PDV na hranu koja se donira. 

U ovom trenutku nacrt Zakona o PDV-u u BiH nalazi se kod Upravnog odbora UNO, gdje su članovi i tri ministra financija. Iz ove institucije pretpostavljaju da će se sačekati da se uspostavi novi saziv Upravnog odbora UNO nakon što se imenuju novi ministri financija u BiH (državni i entitetski), te da će procedura usvajanja novog zakonskog rješenja tada biti pokrenuta u Upravnom odboru UNO, a nakom toga zakonsko rješenje ide u Vijeće ministara BiH i na kraju u Parlament BiH. Onakav Zakon o PDV-u u BiH kakav bude usvojen u Parlamentu BiH i objavljen u Službenom glasniku BiH, bit će u primjeni.

Dalibor Milas, jedan od vodećih ljudi mostarske udruge 'Minores' koja brine o beskućnicima i socijalno ugroženim obiteljima nije nimalo začuđen ovakvim zakonskim rješenjima i naglašava važnost da bi se ovim Zakonom konkretnije pomoglo velikom broju korisnika.

"Puno bi ovo značilo ne samo Minoresu nego i samim trgovačkim lancima. Svi mi koji posredujemo između onih koji imaju dovoljno i onih koji nemaju ništa jako dobro poznajemo želju i potrebu ovih prvih da pomognu i njihove frustracije zbog državnog aparata koji onemogućava takve stvari. Kada bismo uspjeli stvoriti jedan sustav, prema kojem se hrana ne bi bacala, nego završavala u rukama onih kojima je prijeko potrebna, uvjeren sam da bi od toga svi profitirali", kaže Milas te dodaje da ga u ovoj državi ništa ne čudi jer ne samo da ne brine za svoje stanovnike, nego proizvodi nove socijalne slučajeve kao na traci.



Pero ovog zakona definitivno bi osjetili krajnji korisnici, odnosno osobe u nuždi koji bi ovisili o par dana otisnutog roka na ambalaži.

"Jedan od paradoksa našeg vremena je što danas po prvi put u povijesti čovječanstva više ljudi umire od viška nego od manjka hrane. Hrane ne samo u BiH nego u svijetu općenito ima i više nego dovoljno. Problem je ta raspodjela. Nema potrebe naglašavati da bi im to olakšalo život. U svakom pogledu", zaključuje Milas koji svjedoči po iskustvu udruge 'Minores' da je u društvu sve više višečlanih obitelji u kojima čak i radi jedna ili dvije osobe, ali to im ne bude dovoljno za osiguranje životne egzistencije u najelementarnijim potrebama.

Prvi čovjek međugorske udruge 'Marijine ruke' koja pomaže stotinama korisnika također smatra da bi im u radu bilo veliko olakšanje kad bi ona hrana koja je pred istek roka zapravo bila oslobođena PDV-a. 

"Nismo dobivali donacije od većih tržnih centara, vjerujem da oni idu protiv sebe ukoliko bi donirali nama ili nekoj drugoj humanitarnoj udruzi. Sigurno da bi nam značilo, da bi se otvorila neka nova vrata pogotovo s robom koja je pred istek roka. Mi osim dnevnih obroka u pučkoj kuhinji u Ljubuškom, mjesečno dijelimo 700 paketa hrane socijalno ugroženim obiteljima. Naša praksa je da dajemo dva paketa obitelji ukoliko je četiri ili više članova kućanstva, onda bi nam u svakom slučaju dobro došla svaka pomoć", istaknuo je Josip Ilić, predsjednik navedene hercegovačke udruge.



Iako većina bh. političkih stranaka u svom nazivu ili programskim smjernicama ima element socijalnog djelovanja, i nije prevelika borba među njima za riječ kad je u pitanju doniranje hrane. Međutim, jedan od rijetkih je donedavni SDP-ov federalni zastupnik, a nakon listopadskih Općih izbora i državni parlamentarac koji je za hercegovina.info pobliže objasnio u 'koja doba' je ovaj zakon.

"Bilo je nekih inicijativa ranije, ali ja sam sad pripremio izmjene i dopune Zakona da onaj tko donira hranu bude oslobođen PDV-a, odnosno da ne strepi hoće li biti kažnjen zbog toga. Smiješno je da je po današnjem sustavu jednostavnije baciti i uništiti hranu nego donirati. Zakon je pripremljen, međutim prije nego se on uputi u proceduru, moraju se razviti mehanizmi kako će on biti proveden, tko će, što i kako raditi u čitavom procesu i trenutačno smo u toj fazi jer je na meni, kao zastupniku koji predlaže, ujedno i prijedlog implementacije tog Zakona", naglasio je Saša Magazinović koji smatra da je realno da se nakon formiranja državne vlasti ovaj prijedlog nađe pred zastupnicima jer je više-manje sve pripremljeno te se nada da će imati podršku kolega u Parlamentu Bosne i Hercegovine.



Politika je, izgleda, potrošila sve kredite i kod humanitarnih udruga koji jednostavno više ne vjeruju u bilo kakvu konkretniju pomoć.

"Nažalost, imamo kompliciran ustroj države i dok zakon prođe trebat će vremena. Sumnjamo da će se ukidanje PDV-a brzo dogoditi. Sada imamo novu vlast kojoj treba određeno vrijeme da počne raditi, a proći će sigurno godina dana dok se uhodaju", kazali su iz U. G. 'Zajedno za naš grad' koji su prepoznatljivi simbol humanosti u Gradu na Neretvi te dodaju da bi itekako osjetili ukidanje PDV-a na navedenu vrstu robe jer bi na taj način mogli povećati donacije prehrambenih artikala krajnjim korisnicima.



Borba za hranu jest teška i užasna misija, ali ne i nemoguća. To najbolje pokazuje primjer iz Hrvatske kad je uspješna priča 'Mreže hrane' privela se kraju nakon mukotrpnog sedmogodišnjeg djelovanja.

"Kad smo kretali s ovom pričom 2015., nismo imali pojma da bi to moglo doći do ovih razmjera. Nama je cilj bio da se doniranje hrane oslobodi PDV-a, a onda se proširila svijest o ovom problemu. Krenuli smo sa 7 milijuna kuna, a danas smo na stabilnih 20 milijuna. No ono što je još važnije je da smo pri kraju procesa pokretanja Banke hrane u čemu je Ministarstvo poljoprivrede unazad dvije godine napravilo odličan posao. Završen je natječaj za nositelja Banke hrane i do kraja godine ćemo znati tko će to biti, a do kraja 2023. godine projekt će biti pokrenut, što je još jedan pomak ka većem doniranju hrane - izjavio je koordinator Zoran Grozdanov i dodao: "Mreža hrane, stoga, prestaje s radom jer smo primarno bili zagovaračko-aktivistička grupa koja je željela natjerati donositelje odluka da nešto naprave, oni su to napravili i sad je na donatorima, ministarstvu i civilnom sektoru da počnu uređivati cijeli sustav".