Tko se obogaćuje dok cijene nafte padaju?

... građana BiH, što se ogleda i u cijenama goriva koje na svjetskim tržištima padaju, dok je u BiH „status quo". Cijena goriva, koja je mogući generator ostalih tihih poskupljenja životnoga standarda ljudi u BiH, blago rečeno prazni i onako prazne džepove svih onih kojima automobil nije luksuz već sušta potreba, kao i ostalih potrošača ovoga energenta.

Cijene nafte na svjetskim tržištima, kako javljaju mediji, pale su i prošloga tjedna i tako svoju „silaznu putanju", započetu u srpnju nastavile i dalje. Početkom ovoga mjeseca cijene tih energenata dodatno su pale, što zorno pokazuje podatak o padu cijene nafte na londonskom tržištu od 1, 5 posto, odnosno po barelu sada je cijena 73, 20 dolara, dok je na američkom tržištu barel toga energenta pojeftinio za 0,4 posto, odnosno na 68, 50 dolara.

Iako troškovi života iz dana u dan rastu sve više, gotovo nitko od distributera, kojima je dopušteno samostalno formiranje cijena, još uvijek nije snizio cijene goriva, što za medije potvrđuju i iz Fedreralnoga ministarstva trgovine.

Postavljamo pitanje što rade odgovorni u BiH i zašto ne izvrše pritisak na distrubutere kako bi se cijene smanjile, jer ovako dolazimo dojednoga apsurda, što se ogleda u činjenici kretanja cijena goriva u BiH od 2011. do 2018. godine. Dakle, gorivo je u BiH bilo najskuplje koncem 2012. godine kada je litra koštala 2, 62 KM (tada je nafta u svijetu poskupjela na 112 dolara po barelu) što je gotovo 40 posto više od sadašnje cijene.

Potrošači u BiH s pravom negoduju jer vozači već dulje vremena nikako osjetiti na svojim spremnicima pad cijena goriva na svjetskom tržištu, a da apsurd bude još veći, kada cijene na svjetskom tržištu rastu, kod nas cijene nafte odmah skaču, a kada se cijene spuste, odgovorni se ušute, crpke ne reagiraju ili što je moguće više odugovlače s i minimalnim pojeftinjenjima.

Ovim u vodu padaju njihova pravdanja kako se ponašaju sukladno kretanjima cijena na svjetskom tržištu. Kao zaključak ostaje kako se rukovode samo profitom, dodatnom zaradon s grbače ionako siromašnoga puka, što Koalicija Hrvatsko zajedništvo osuđuje, pridružujući se plejadi nezadovoljnih vozača. Pitamo se, zašto nadležni ne reagiraju, a kao odgovor nameće se sljedeće.

U BIH država po osnovi trošarina, putarina i taksi i u konačnici na ukupnu cijenu plus PDV, uzima prilikom svakog uvoza oko 55%. tj 1,2 KM na svaki litar, kada se od brutto cijene oduzmu sva izravna davanja i oko 20 parafiskalnih nameta koje opterećuju distributere nafte. To znači kako na 50 KM koje natoči vozač, država uzima blizu 30 KM! Pametnom dosta, rekao bi naš narod, toji u priopćenju iz koalicije Hrvatsko zajedništvo.