Investitori u projekt otvaranja kamenoloma u naselju Kuti kod Mostara optužuju lokalne aktiviste za širenje lažnih informacija i opstrukcije. Navode da posluju u skladu sa zakonom, ali trpe štetu zbog birokratskih prepreka i neosnovanih optužbi o kršenju prava privatnog vlasništva.
Također ističu da su raniji lokalni investitori eksploatirali resurse bez dozvola, dok se sada ometaju projekti od javnog interesa poput deminiranja. Upozoravaju da ovakvi problemi odbijaju strane investitore i ugrožavaju gospodarski razvoj regije.
Njihovo priopćenje prenosimo u cjelosti i bez intervencija:
"Kao odvjetnici turskih investitora u projektu otvaranja kamenoloma u pored naselja Kuti kod Mostara, obraćamo se javnosti i medijima povodom nedavnih izjava "aktivista" za zaštitu okoliša i navodnog ugrožavanja prava srpskih povratnika u naselje Kuti kod Mostara.
Grupa navodnih srpskih povratnika na čijem je čelu Aner Omanović služi se perfidnim neistinama u svezi s našim klijentom, investitorom u projektu otvaranja kamenoloma u Kutima. Količina i perfidnost laži je neuobičajena i za Bosnu i Hercegovinu u kojoj je potpuno izgubljena ravnoteža između slobode izražavanja i zloupotreba te slobode.
Neistinito je da investitor ne mari ni za zakone i ni za privatno vlasništvo.
Upravo zbog toga što je postupao u skladu sa zakonom, turski investitor trpi štetu u vidu izmakle dobiti. Investitor trpi i zbog nepoštivanja zakonskih rokova za donošenje odluka od strane organa uprave. Dok ishodi jedno odobrenje, istekne valjanost nekog drugog odobrenja, pa onda opet ispočetka. I kad pribavi sve nakon nerazumno dugih postupaka, još ga se lažno optužuje da ne poštuje zakone i privatnu imovinu navodnih srpskih povratnika.
Dotle su lokalni investitori bez ikakvih dozvola ili bez ključnih odobrenja vršili eksploataciju. O tome je javnost saznala kad su se dogodile havarija u Bijeloj u vlasništvu domaćeg investitora i katastrofa u Donjoj Jablanici, gdje investitor nije imao nikakvih odobrenja i dozvola za eksploataciju.
U postupku inspekcijskog nadzora saobraćajna inspektorica je uz asistenciju geometra iz službe za katastar provjeravala navode Anera Omanovića i osoba čiji interesi stoje iza aktivizma Anera Omanovića da pristupni putevi povređuju pravo na privatnu imovinu.
Dio asfaltiranog puta koji se javno koristi najmanje četrdeset godina i s kojeg su se vlasnici povukli metar do metra i po izgradivši uz taj put suhozid nije u njihovom vlasništvu. S obzirom na to da se taj put koristi preko 40 godina, nastupila je takozvana faktička eksproprijacija. Za svojih desetak četvornih metara koje svojataju „aktivisti” u ime bivših vlasnika, može se tražiti naknada. Ali javni put je javni put. Pojam faktičke eksproprijacije poznat je i u pravnom poretku oba entiteta. Uostalom može se to provjeriti na web stranici pravosudje.ba gdje je objavljeno stajalište Panela za ujednačavanje sudske prakse o faktičkoj eksproprijaciji.
Netko je potakao “aktiviste” da preko asfaltiranog javnog puta postave lanac kako bi se spriječilo izvidnicu Oružanih snaga radi realizacije projekta deminiranja. Ne mislimo da im onaj tko ih je potakao na to želi dobro. Na sreću, prometna inspektorica je prekinula lanac i to zapisnički dokumentirala.
Kad bi se na javne puteve koji se koriste od 40 do 60 godina mogli postavljati lanci nitko od mještana naselja Kuti ne bi mogao prići do svojih ognjišta. Naime, samo od Deponije prema naselju Kuti javni put prelazi preko većeg broja parcela koje se u katastarskom operatu vode kao vlasništvu fizičkih i pravnih lica.
Da li to sada znači da bi svaki od tih vlasnika mogao postaviti lanac na javnom putu i zabraniti prelazak preko „njegove“ parcele.
Naravno da ne bi, jer su te „njegove“ nekretnine davno eksproprisane kroz institut faktičke eksproprijacije.
Ukoliko vlasniku nije isplaćena naknada za eksproprisane nekretnine, to njegovo pravo ne zastarjeva i naknadu može tražiti od korisnika eksproprijacije. Po logici aktiviste Anera Omanovića i „srpskih povratnika“, vlasnici parcele k.č. 1474 k.o. Kutilivač I (Ćimić, Heljić, Škoro i dr) preko koje prelazi put prema njihovom selu, bi mogli postaviti lanac i kazati: Nećete prolaziti preko „moje“ nekretnine. Tako bi se mogli postaviti i vlasnici parcle k.č. 1481/2 k.o. Kutilivač I (Mustafić i Omanović) itd
U prilogu Vam dostavljamo ispis sa službene stranice Katastar.ba pa ove naše navode možete lako provjeriti.
Apsurdno je da Eko udruga Kuti, koja je registrirana za zaštitu okoliša i prirodnih ljepota štiti minska polja kao da su mine prirodne ljepote. Koga bi se pozvalo na odgovornost ako zbog opstrukcija projekta deminiranja područje nikako ne bude razminirano. Deminiranje je u općem interesu, ali „eko aktivisti” bi da se sačuvaju mine kao prirodno bogatstvo.
Bilo je još perfidnijih laži.
U Kantonalnom tužilaštvu u Mostaru formiran je predmet po našoj prijavi da je oveći broj potpisa na peticiji koju su navodno potpisali "povratnici" falsifikovan. Prijavu smo za krivično djelo krivotvorenja isprave podnijeli nakon što smo od eksperta grafološke kriminalističke struke za vještačenje potpisa pribavili konsultativni nalaz i mišljenje. No i bez stručnog mišljenja, već na prvi pogled je vidljivo da se radi o većem broju falsifikovanih potpisa.
Napominjemo da dok je preduzeće Majdan-Kuti d.o.o. Mostar bilo u vlasništvu domaćeg investitora, mještani su na zapisnik dali podršku otvaranju rudnika. Među tim mještanima koji su dali podršku bila su i tri Omanovića (Ibro, Ekrem i Ibrahim).
“Aktivisti” su se pripremili da spriječe tim Oružanih snaga Bosne i Hercegovine da obavi izviđanje radi realizacije projekta deminiranja. Srećom, na poziv inspektorice prometa lokalna policija je zabranila zaprečivanje puta od nekih 7 mještana uz koje je bio I njihov odvjetnik.
Pitamo se bi li bilo omalovažavanje države i njenih oružanih snaga da ustuknu pred "aktivistima" i da im Aner Omanović i „aktivisti” zabrane prolaz javnim putevima.
Bosna I Hercegovina gubi milijarde inozemnih investicija zbog neugodnih iskustava onih investitora koji predstavljaju samo izvidnicu. Nitko razuman neće investirati u zemlji u kojoj administrativni postupci traju neizvjesno duže nego što je zakonima propisano, u zekmlji u kojoj svatko može potaknuti skupinu građana da opstruiraju kretanje timova javnih službi I Oružanih snaga. O funkcioniranju pravosuđa, koje bi trebalo osigurati zakontost postupaka, da i ne govorimo.
S ovakvom našom pameću neće nam dolaziti investitori, nego će nam odlaziti djeca i unuci."
Milenko Krčum i Haris Hakalović, advokati investitora
Vezani članci